Dan državnosti Bosne i Hercegovine obilježava se u znak sjećanja na Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, na kojem su donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine.
Zbratimljena zajednica
Prije 81 godinu, Vijećnici ZAVNOBiH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive
.
Za predsjednika ZAVNOBiH izabran je bijeljinski liječnik Vojislav Kecmanović, a njegovi potpredsjednici bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka i Đuro Pucar Stari. Za tajnika je izabran Hasan Brkić.
ZAVNOBiH je bio najviše državno tijelo antifašističkog pokreta u Bosni i Hercegovini tijekom Drugog svjetskog rat te se razvio kao nositelj bosanskohercegovačke državnosti.
Značaj zasjedanja u Mrkonjić Gradu leži u činjenici da je njegovim odlukama, prvi put od 1463. godine, kada je pala pod upravu Osmanske imperije, Bosna i Hercegovina obnovila državnost.
Zahvaljujući tome, u sastav buduće Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) ušla je kao jedna od šest republika, ravnopravna ostalima.
Deklaracija o pravima građana BiH
Kasnije će, na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-a, 1. srpnja 1944. godine, biti donesen još jedan izuzetno važan dokument – Deklaracija o pravima građana u Bosni i Hercegovini, kojim su zajamčeni: sloboda vjere, sloboda zbora i dogovora, udruživanja i tiska, osobna i imovinska sigurnost građana te sloboda privatne inicijative u gospodarskom životu, kao i ravnopravnost žene sa muškarcem.
Do početka rata u Bosni i Hercegovini, 1992. godine, ovaj datum proslavljan je i bio je neradni dan na području cijele BiH.
Nakon potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1995. godine, kojim je okončan rat i potvrđena njena sadašnja teritorijalna struktura, 25. studeni kao Dan državnosti Bosne i Hercegovine nastavio se obilježavati samo u Federaciji BiH.
Stoga će Dan državnosti Bosne i Hercegovine, danas biti obilježen samo u Federaciji BiH, gdje je odlukom Federalnog ministarstva rada i socijalne politike neradni dan.
Na ovaj dan državna tijela, poduzeća i druge pravne osobe ne rade. Uz to, nedavno su stupile na snagu i odredbe novog Zakona o unutarnjoj trgovini, koji članom 18. propisuje da su prodajni objekti, osim onih koji su utvrđeni izuzecima, zatvoreni nedjeljom i u dane praznika.
Na ulicama, zgradama institucija, prodajnim i drugim objektima u glavnom gradu Bosne i Hercegovine Sarajevu i drugim gradovima u FBiH povodom nastupajućeg praznika Dana državnosti istaknute su zastave Bosne i Hercegovine.
Dan državnosti će u Federaciji BiH biti obilježen nizom manifestacija, a brojna izaslanstva položit će cvijeće na spomen-obilježjima iz prethodna dva rata.
