U velikom istraživanju javnog mnijenja na području Zapadnohercegovačke županije u kojem smo građane pitali za koga će glasovati na listopadskim izborima došlo se do prilično zanimljivih rezultata koji otkrivaju novo preslagivanje odnosa u županijskoj vlasti.
Istraživanje koje je provedeno na 10-postotnom uzorku stanovništva općina Ljubuški, Grude, Posušje i Široki Brijeg u razdoblju od travnja do lipnja otkrilo je kako HDZ BiH dobiva laganu prednost pred ostalim strankama, no u stopu ga slijedi HSP BiH, dok su trenutačno izjednačeni HDZ 1990. i Narodna stranka Radom za boljitak.
Raspored mandata
Za HDZ BiH se, prema istraživanju, u spomenute četiri općine opredijelilo 34,7 posto građana. Na drugom je mjestu, kako smo već kazali, HSP BiH, stranka koja trenutačno zajedno s HDZ-om 1990. obnaša vlast u ovoj županiji. Za njih se opredijelilo 21,7 posto anketiranih birača. S druge strane, HDZ 1990. i Narodno stranka Radom za boljitak dijele prilično jednak postotak. Naime, za ove dvije stranke svoj je glas dalo po 17,3 posto anketiranih građana. Međutim, na području ove županije, otkriva naše istraživanje, postoji više od 8,5 neodlučnih birača koji bi u konačnici mogli donijeti prevagu jednoj od stranaka. Na osnovi ovih rezultata moguće je okvirno napraviti i raspored snaga u budućem sazivu Županijske skupštine. Tako bi HDZ BiH, prema istraživanju, trebao osvojiti 8 mandata u Skupštini, slijedi ga HSP BiH s pet te Lijanovići i devedesetka s po četiri mandata. Budući da je broj zastupnika 23, još uvijek je nepoznato tko bi mogao dobiti preostala dva mandata. No, kako stvari stoje, u općini Grude trenutačno se vodi prilično izjednačena borba Narodne stranke Radom za boljitak i HDZ-a BiH, čiji bi ishod mogao odlučivati o petom Lijanovićevom mandatu.
Porast i pad
Ovaj raspored otkriva i pomalo drukčije odnose na području ZHŽ-a jer, dok HDZ BiH i u sadašnjem sazivu ima 8 mandata (kao i u rezultatima istraživanja), HDZ 1990. je trenutačno mnogo jači jer u Skupštini sjedi 7 njihovih ljudi. HSP BiH sa svoja sadašnja četiri mandata nakon listopadskih izbora može očekivati blagi porast i dobivanje još jednog mjesta u Skupštini, dok najveći pomak bilježi Narodna stranka Radom za boljitak koja se s dva mandata, prema istraživanju, popela na četiri uz mogućnost dobivanja još jednog.
Buduća vlast u ZHŽ-u tako će i nakon listopadskih izbora, kao i onih 2006. uvelike ovisiti o međusobnom koaliranju stranaka. Naime, jasno je da ni jedna stranka ne može sama formirati vlast, a ukoliko HDZ 1990. i HSP BiH žele zadržati vlast i nakon listopada za pobjedu nad HDZ-om BiH, bit će im potrebno savezništvo s Narodnom strankom Radom za boljitak. Naime, HDZ BiH s jedne te devedesetka i HSP BiH s druge strane, prema istraživanju, u prilično su izjednačenim pozicijama, tako da će prevagu donijeti Lijanovići.
Lijanovići ključni za osvajanje vlasti
Jasno je da ni jedna stranka ne može sama formirati vlast, a ukoliko HDZ 1990. i HSP BiH žele zadržati vlast i nakon listopada za pobjedu nad HDZ-om BiH, bit će im potrebno savezništvo s Narodnom strankom Radom za boljitak.
Mali odziv birača
Prema procjenama na ovogodišnje opće izbore u Zapadnohercegovačkoj županiji odaziv birača će biti manji od 35 posto. Ovako nezavidan postotak rezultat je političkih previranja i procesa u županiji, koji nisu donijeli značajno poboljšanje životnog standardna običnog puka. Samim tim ljudi su čini se ove godine prilično obeshrabreni te u nedostatku novih političkih ideja na dan izbora namjeravaju ostati doma.
Koaliranje
Sadašnja koalicijska vlast, prva nakon rata u kojoj ne sudjeluje HDZ BiH uvelike ovisi o uzajamnom kompromisu dviju najmoćnijih stranaka HSP-a BiH i HDZ-a 1990., iako je do sada postojala i kriza vlasti u ovoj županiji, pa se čak spominjala mogućnost pada Vlade, to se na kraju nije dogodilo. Kakvi će odnosi biti nakon izbora, još ostaje za vidjeti, no jasno je kako će ključnu ulogu i ovaj put imati koaliranje.
