Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Željko Komšić i Jerko Lijanović nisu hrvatski kandidati

Dopredsjednik HDZ-a BiH Marinko Čavara odbacuje optužbe iz SDA da je navodnim približavanjem Dodiku HDZ BiH “izdao” tu stranku. Čavara vjeruje kako Borjana Krišto može pobijediti sve ostale kandidate u utrci za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Nedavno su napokon porazgovarali lideri HDZ-a BiH i SDA. U Tihićevoj stranci očekuju da Čović održi riječ i da predsjednica FBiH Krišto potpiše imenovanje Safeta Redžića za ministra prostornoga uređenja. Kada bi se to moglo dogoditi?

- Imenovanje ministra prostornoga uređenja će se dogoditi u trenutku kada se SDA bude vratila na poziciju partnera u Vladi FBiH i kada bude uvažavala HDZ BiH kao takvoga partnera. To podrazumijeva da se o svim rješenjima i u Vladi i u Parlamentu dogovara i da se ti dogovori poštuju. Sastanak jest bio i nešto se i dogovaralo, međutim, naše stajalište od ranije i dalje stoji i ono je otvorena i stalna ponuda SDA.

Znači, ipak je i s Vaše strane uvjetovan taj potpis predsjednice Krišto?

- Nije on uvjetovan. On je posljedica samo partnerskih odnosa. Ako smo se prije formiranja vlasti dogovorili da pojedine pozicije pripadaju određenim narodima ili strankama, onda je sasvim normalno da i druga rješenja u FBiH dogovaramo kao partneri u vlasti. Ako se jedna stranka isključi iz takvoga odnosa, onda i dogovori o partnerstvu ne mogu vrijediti samo za ono što je interes jedne stranke.

Nedavno je zamjenik predsjednika SDA Asim Sarajlić kazao kako je HDZ BiH, približavanjem Dodiku, zapravo “izdao” SDA?

- Nikakvoga približavanja politici Milorada Dodika nema. S druge strane, ako Sarajlić smatra da je dogovaranje s drugim strankama izdaja, a da se pri tome SDA ponaša prevrtljivo, sada partnerski, a onda protivno tome, onda njemu nisu jasna neka politička načela. Želim podvući kako HDZ BiH želi sa svim strankama u BiH imati korektne odnose, otvoriti sa svima dijalog, pa i sa SDA, i tražiti najbolja rješenja i za Hrvate, ali i za državu BiH.

Hrvati imaju četiri kandidata za člana Predsjedništva BiH: Borjanu Krišto, Martina Raguža, Jerku Ivankovića i Željka Komšića. Na čemu izgrađujete toliki optimizam da Borjana Krišto, uz ovakvo rasipanje glasova, može zamijeniti Komšića u državnom Predsjedništvu?

- Kao prvo, Hrvati nemaju četiri kandidata, nego imamo četiri Hrvata koji će se boriti za državno Predsjedništvo. Ja ne smatram da su Željko Komšić i Jerko Lijanović "hrvatski" kandidati, oni su samo Hrvati, kandidati za člana Predsjedništva BiH. Možda je to za neke igra riječi, međutim, to je ipak suština problema. Dakle, ispred hrvatskih stranaka su dva kandidata, gospođa Krišto i gospodin Raguž. Svi će, razumljivo, pokušati učiniti sve da se dokopaju Predsjedništva BiH, ja vjerujem kako će glasači prepoznati da je Borjana Krišto najbolji izbor za Hrvate da ih predstavlja u Predsjedništvu BiH. I HDZ BiH kao najjača stranka će svojim programskim ciljevima i infrastrukturom pomoći da Borjana Krišto i pobijedi na izborima.

Funkcija hrvatskoga člana Predsjedništva jest važna, ali se pomalo i napuhava. Pa, barem što se hrvatskoga nacionalnoga korpusa tiče, važnija su nacionalna prava u sredinama gdje su Hrvati malobrojniji, kao što je središnja Bosna, Tuzla, Sarajevo, RS. Niti tamo hrvatske stranke ne idu skupa. Posljedice mogu biti pogubne?

- U pravu ste. Iz HDZ-a BiH je nastalo niz drugih stranaka. To jest pluralizam, ali i opasnost u situaciji kada Hrvati nisu riješili temeljna pitanja u ovoj državi. Posebno je osjetljiva središnja Bosna. Mi smo do 2001. godine imali paritet u vlasti koji smo izgubili zahvaljujući potpisu Krešimira Zubaka na ustavne promjene i bivšem visokome predstavniku Petriču koji ih je nametnuo. Od tada idemo silaznom putanjom u diobi i obnašanju vlasti u središnjoj Bosni. Mogućnost je da, ukoliko Hrvati ne izađu masovno na izbore i ukoliko hrvatske stranke ne osvoje minimalno 11 zastupničkih mjesta u Županijskoj skupštini, druge nacionalne stranke same formiraju Vladu i da mijenjaju i zakonske akte. Ako znamo kakva se politika provodi u FBiH, izrazito na štetu Hrvata, onda je to doista velika opasnost. Mi smo iz HDZ-a BiH slali poruke o suradnji pa i koaliranju s drugim hrvatskim strankama na području središnje Bosne, primjerice HSS-NHI-ju, međutim, vidjeli ste da je to klasičnim "pučem" u toj stranci onemogućeno. Ljudi koji su se uplašili da neće biti na listama su spriječili politiku dogovora u ime viših ciljeva. Pa, taj sporazum, koji je potpisala Ljiljana Lovrić, više je odgovarao HSS-NHI-ju nego nama. S takvim osobama, koje su na silu izbacile Ljiljanu Lovrić i onemogućile dogovore, je nemoguća suradnja. Moram kazati da smo, kao najjača stranka, činili sve, nudili smo i koalicije na raznim područjima gdje su Hrvati u manjini, nažalost, nije bilo spremnosti s druge strane. Ljudi koji su napustili HDZ BiH i napravili svoje stranke, izgleda, žele imati i svoje kandidate i ostvariti neke svoje interese. Da je kod njih bilo spremnosti za dogovor, oni i ne bi izlazili iz HDZ-a BiH. To je tako i jedino ostaje mogućnost da se neki kandidati povuku iz procesa i da nekima olakšaju izbornu utrku. Iskustvo govori da se optimist ne može biti.

Ako propadne aranžman s MMF-om, doći ćemo u groznu situaciju

Kako se izbori približavaju, to se sve više zaoštravaju odnosi s MMF-om. Reformski zakoni su u ladicama, četvrta tranša opasno visi. Zar su stranački interesi važniji od državnih, gdje je tu ozbiljnost i odgovornost?

- Ne želim vjerovati u propast aranžmana s MMF-om. Tada bi uistinu došli u groznu situaciju. Ne bismo mogli platiti niti minimalna prava onih koji povlače novac iz federalnoga proračuna. Ukoliko netko misli da će propašću stand by aranžmana na izborima imati bolji rezultat, grdno se vara. Jer, u što ćemo ući kada nam bude nedostajalo pola milijarde maraka u proračunu? Hoćemo li ukidati naknade, smanjivati plaće za 30 do 40 posto, tko će onda izići pred mase? Mi zagovaramo da se ispune svi zahtjevi MMF-a i Svjetske banke i da dobijemo stabilnost u proračunu. Zagovarali smo i revizije i smanjivanje plaća, odnosno podjednaku raspodjelu tereta ove krize. Ali, i da svi podjednako omogućimo financijsku stabilnost FBiH. Ako propadne aranžman, posljedice su jezive i nitko ne može niti pretpostaviti u kojem smjeru ćemo dalje ići svi skupa.

Antun Mrkonjić [ Dnevni list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari