Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Vozimo najlošijim cestama u Europi

Kvalitetu cesta u BiH stručnjaci EU-a ocijenili su najlošijom u Europi, lošijom i od prometnica u Albaniji. Skupina EU stručnjaka je ovu ocjenu iznijela još 2007. godine, a stanje se, do danas, nije promijenilo, osim na gore.

Ulazak u glavni grad BiH i većinu ostalih gradskih središta, prema ocjeni stručnjaka , najlošiji je u Europi.

Makadam na cestama, oštećeni kolnici, česti prometni čepovi na ulasku gradove, loša i oštećena prometna signalizacija, mala kilometraža izgrađene autoceste, brojne udarne rupe na regionalnim prometnicama - samo su nekih od negativnih detalja zbog kojih BiH leži na dnu ljestvice kad je u pitanju kvaliteta cesta i cestovnog prometa.

Više od 96 posto asfaltiranih prometnica najvećim djelom je izgrađeno u okviru programa rekonstrukcije i modernizacije cesta u BiH u razdoblju 1968. do 1972. za potrebe tadašnjeg opsega prometa. Nedovoljna širina kolnika, veliki nagibi, oštri prečnici krivina te brojni drugi čimbenici doprinose da su operativne brzine na cestama u BiH oko 50 km na sat, kao i niskoj razini prometne usluge, što za posljedicu ima velik broj prometnih nezgoda, a samim tim i povećanje troškova.

Cestovna mreža unutar FBiH prostire na 2.024 kilometra, dok je regionalna mreža BiH ukupno raspolaže s 4.821 kilometara. Ovo su samo neki od poražavajućih podataka zbog kojih se prometni stručnjaci BiH po kvaliteti cesta stavljaju iza Albanije. Rekonstrukcija i obnova unatoč čestim rekonstrukcijskim zahvatima na prometnicama i obećanju gradnje novih, većina regionalnih cesta u BiH ima kolnik s dvije trake širine pet metara i 0,5 metara za bankine s otprilike jednom trećinom mreže koja nije asfaltirana i je projektirana ispod standarda.

Kako bi ovakvi poražavajući podaci barem donekle bili popravljeni, prema planu razvoja prometne infrastrukture, koji je osvojila i Vlada čiji mandat istječe, planira se obaviti rehabilitacija i rekonstrukcija nekoliko ključnih cestovnih veza. One su na magistralnoj mreži: M-5 Lašva-Donji Vakuf, M-5 Re-novica-Mesići, nova cesta M-4.2 - Velika Kladuša-Srbljani; M 15 Sanski Most-Ključ, M-6.1 Mostar južna zaobilaznica na novoj trasi, M-14 Bihać-Bosanska Krupa, M-17.3 Neum-Stolac duž postojeće trase, M-18 Sarajevo i Tuzla većim dijelom na postojećoj trasi.

Večernji list

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari