Cijene osnovnih životnih namirnica, odjeće i energenata iz mjeseca u mjesec su sve veće u cijeloj državi, a veće promjene se bilježe u Federaciji. Ukupan indeks potrošačkih cijena u Federaciji u studenome viši je za 0,4 posto u odnosu na indeks iz listopada.
Prema pokazateljima Federalnog zavoda za statistiku, rast cijena registriran je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića i stanovanja, vode, električne energije, plina i drugih energenata za 0,8 posto.
U odjeljku namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 0,2 posto, te u odjeljku rekreacije i kulture za 0,1 posto. U odjeljku alkoholnih pića i duhana cijene su niže za 0,3, a u odjeljku odjeće i obuće za 0,1 posto.
Sve skuplje za 10 feninga
Povećanje cijena jasno se vidi kod skoro svih artikala, a pojeftinjenja jedino ima kod nekog voća koje je izgubilo na kvaliteti i čija je cijena smanjena iz toga razloga.
U studenome je poskupjelo sve, riža, ulje, šećer, meso, kava i drugo. Kruh, sir, brašno, jaja i još neki proizvodi su poskupjeli za nekoliko feninga, dok su meso, neki domaći sirevi, kava ili ulje skočili za više od 10 feninga.
I neki odjevni predmeti koji se svakodnevno koriste su poskupjeli, dok je, primjerice, u istraživanju navedeno da su "muške kožne hlače" pojeftinile.
Cijene u studenome 2010. više su za 2,3 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine i za 2,2 posto u odnosu na prosinac 2009. godine. Ukupan indeks potrošačkih cijena u studenome 2010. je viši za 2,6 u odnosu na prosjek 2009., a u odnosu na prosjek 2005. viši je za 18,8 posto.
BDP BiH trećina europskog prosjeka
Pored toga što se svakodnevno susrećemo s povećanjima cijena, u Federaciji ne radi 363.411 osoba koju su evidentirale službe za zapošljavanje, pored ovoga broja, ogroman je i broj onih koji nisu nigdje evidentirani ili koji rade na crno za plaću od 400 maraka.
Loša situacija u BiH vidi se i kroz podatak da je bruto domaći proizvod BiH po stanovniku, mjereno kupovnom moći u prošloj godini, bio 31 posto BDP-a u Europskoj uniji. Hrvatski BDP po stanovniku bio je na razini 65 posto prosjeka u EU-u, crnogorski 41 posto, srpski 37, makedonski 36 posto, a u Albaniji 27 posto europskog prosjeka. Najveći BDP po stanovniku imao je Luksemburg, više nego dva i pol puta veći od europskog prosjeka, a slijedi Nizozemska sa 131 posto EU-ovog prosjeka.
