Od početka ekonomske krize u BiH najbolje posluju kockarnice i kladionice, što pokazuje i podatak da je BiH prva država po broju kladionica u Europi, i da se stalno otvaraju nove i rijetko gase postojeće kladionice. Psiholozi i udruženja za zaštitu potrošača kažu da sve veći broj ljudi odlazi u kladionice u potrazi za srećom i da bi zaradili novac koji bi im pomogao lakše preživjeti i izvući se iz dugova. Ipak, kockanjem mnogi, tvrde stručnjaci, sve dublje upadaju u probleme jer samo rijetki sretnici zarade, dok drugi postaju ovisnici. Kockanje gotovo da postoji oduvijek, a po definiciji psihologa, u današnjici ono se može definirati kao bijeg iz depresije u koju upada sve više ljudi zbog neimaštine.
500.000 ovisnika
Prema zadnjim podacima iz Porezne uprave Federacije, u ovom entitetu se 14 tvrtki bavi organiziranjem klađenja, a svaka od tvrtki raspolaže s u prosjeku od 100 do 300 uplatnih mjesta. Prema istim podacima, u Federaciji ima oko 1500 uplatnih mjesta za klađenje. U RS-u u isto vrijeme ima oko 600 kladionica. Procjenjuje se da u BiH svaka peta osoba igra neku od igara na sreću, a neka udruženja koja su provodila istraživanja o ovoj temi tvrde da u BiH ima oko 500.000 ovisnika o igrama na sreću.
Također, istraživanja pokazuju da gotovo svaki treći muškarac ulaže novac u klađenje svakodnevno, dok žene koje se klade ulažu novac jednom tjedno. Svi sportovi su u posljednjih dvadeset godina, otkada na prostoru bivše Jugoslavije vlada kriza i beznađe, postali popularni. Bh. muškarci mogli bi se svrstati i u vrsne poznavatelje sporta, jer se prate sve nogometne lige, košarka, tenis, vaterpolo, pa i hokej. Tu su i klađenja za najbolje pjesme Eurovizije, za najbolji film, za pse, konje i drugo. Jednostavno u kladionicama može se kladiti na sve što bi moglo iole zagolicati ljudsku maštu. Neka istraživanja su pokazala da se ljudi klade iz zabave, dosade i najčešće zbog zarade. Najrasprostranjenije igre svakako su igre koje priređuje Lutrija BiH, no u korak ih prate kladioničarske igre. Igre koje priređuje Lutrija BiH prati ogroman broj ljudi. Samo je za Novogodišnji TV Bingo prodano više od pola milijuna listića. Ovaj podatak potvrđuje i ranije istraživanje koje tvrdi da je više od polovice stanovništva u BiH barem nekada igralo neku od igara na sreću. Više se, prema istraživanjima domaćih agencija, kladi u Federaciji nego u RS-u. Također, najviše se klade ljudi u starosnoj dobi od 45 do 54 godine, a iza njih su oni koji spadaju u dob od 15 do 25 godina. Srednja generacija najmanje se kladi, a najčešći razlog za neklađenje navode da "nemaju sreće", "nemaju novca za takve gluposti" ili jednostavno "nemaju vremena za igre na sreću". Porazan je i podatak da oko 60 posto nezaposlenih građana igra igre na sreću.
Loš standard
Predsjednik Udruženja za zaštitu potrošača u BiH Mensud Lakota kaže da ljudi sve više pribjegavaju klađenju kako bi došli do nekih financijskih sredstava.
"Ovo je još jedan pokazatelj na kojem smo mjestu kada je u pitanju standard građana. Traže ljudi izlaz na bilo koji način. Nažalost imamo više kladionica nego trgovina za prehranu i tu se vidi napredak lobija i interesnih grupa koje na taj način pribavljaju ogromna materijalna sredstva i bogate se na nesreći drugih", kaže Lakota. Prema njihovim informacijama, mnogo je ljudi koji "od usta" svoje djece odvajaju da bi se kladili. Žalosno je, kaže Lakota, što će iz dana u dan u BiH bivati sve više ljudi koji će se kladiti i u kocki pokušavati naći izlaz. "Ovakva situacija će biti sve dok ne stanemo koliko-toliko na noge i sve dok budemo imali vojsku nezaposlenih i umirovljenike koji primaju 300 maraka mirovine", kaže Lakota i dodaje da institucije ništa ne rade po pitanju popravljanja standarda, a da u isto vrijeme ne rade ništa da od igara na sreću uzmu porez koji pripada državi i od kojeg bi se moglo ulagati u mnoge značajne stvari. Sigurno je, tvrde psiholozi, da fenomenu kockanja u najvećoj mjeri doprinosi politička i ekonomska kriza, odnosno teška besparica s jedne, a s druge strane činjenica da su građani iz dana u dan bombardirani raznim igrama na sreću što potiče građane preko tih igara rješavati svoje egzistencijalne probleme. Po definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, kockanje spada u bolesti ovisnosti, a psiholozi upozoravaju da kockara nije lako prepoznati za razliku od, recimo, alkoholičara.
U Srbiji i Hrvatskoj cvjeta kocka
Kada su u pitanju zemlje regije, situacija je i u njima po pitanju klađenja zapanjujuća. Tako je Srbija, iza BiH, druga zemlja u Europi po broju kladionica. U Srbiji je, prema zadnjim podacima, oko 1500 kladionica. U Srbiji su istraživanja pokazala da imaju 250.000 ovisnika o kockanju i da je najmlađi patološki kockar star samo 11 godina.
Za priređivanje igara na sreću na automatima odobrenje posjeduje 90 pravnih osoba, a ukupan broj automata iznosi 19.300. Kada je u pitanju Hrvatska, u toj državi je registrirano 12 društava koja se bave priređivanjem igara na sreću. Procjenjuje se da se u Hrvatskoj u igre na sreću i klađenje povremeno upušta milijun ljudi, znači jedna četvrtina Hrvata, od čega ih je tri posto ili najmanje 30.000 patološki ovisno o kocki.
