Rad na istraživanju odlaska u prekomorske zemlje ljudi iz općine Ljubuškog i popisu imena onih koji su u nekoliko desetljeća iz različitih razloga morali napustiti rodnu grudu, odvija se uspješno i pri samom je kraju. Veoma zahtjevni posao započet je prije dvije i pol godine, a osmislio ga je i glavni je nositelj Jure Rupčić, poznati Ljubuški matičar odnedavno u mirovini.
O tome će se izdati knjiga - zbornik, koja će biti svjedočanstvo jednog vremena i života, vrijedni povijesni zapis i trag o ljubuškim ljudima toga vremena u sklopu ukupne hrvatske iseljeničke stvarnosti i prošlosti. Završeno je oko 90 posto posla, neke od predviđenih pisanih tema autora su završene, neke su pri kraju, a preostale će stići najdalje za mjesec dana, potom predstoji preslagivanje, jezično dotjerivanje koje će trajati mjesec i pol tako da bi knjiga trebala izići u rano proljeće, točnije krajem ožujka.
"Budući da ne postoje gotovo nikakvi službeni podaci, državni ili u vjerskim ustanovama, radili smo terensko istraživanje od sela do sela na području cijele općine Ljubuški, razgovarali sa starijim judima, koristili njihove iskaze i želim ovom prigodom svima njima izraziti zahvalnost. Taj posao je gotovo 100 % završen, od 30 sela trebamo još dobiti podatke samo iz Grljevića. Držimo daje jako bitno obuhvatiti prvu generaciju naših iseljenika, a odlazak smo podijelili na tri razdoblja: do Prvog svjetskog rata, između dva svjetska rata i nakon Drugoga svjetskog rata" - kaže glavni urednik Jure Rupčić.
Dakle, radi se o odseljavanju u Sjedinjene Američke Države, Kanadu, Južnu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Najviše odseljenih Ljubušaka je u Sjedinjenim Američkim Državama, osobito onih još živućih, a u Južnoj Americi prednjači Argentina (oko 80 %) pa tek onda donekle Čile, Peru... Mladi naraštaji nisu ni svjesni koliki opseg napuštanja rodnog kraja je pogodio Ljubuški kraj.
"Mislim da je zanimljivo spomenuti selo Grab iz kojeg imamo 214 iseljenika prve generacije, a iz Vitine, dosta većeg sela i područja, 215. No, u svakom slučaju jako je velik broj i iz jednog i drugog sela. Ako, primjerice, uzmemo Pregrađe, koje se može uzeti kao selo prosječne veličine i, usuđujem se reći, s jednom prosječnom gustoćom iseljavanja, iz kojega je 45 iseljenih, i pomnožimo s 30 sela dobit ćemo brojku od 1350 iseljenika prve generacije. Kad to pomnožimo s tri (naraštaja), dobijemo podatak o 4.050 osoba. Brojku 4.050 pomnožimo s četiri, tj. s prosjekom članova obitelji, dobijemo brojku od ukupno 16.200 ljudi. Ti podaci nisu egzaktni niti mogu biti posve egzaktni, ali odražavaju jednu realnost i postotkom točnosti od 90%" - objašnjava Jure Rupčić.
Pojedinačna imena iseljenika po selima, bit će prikazana u posebnom poglavlju knjige. Uvod, riječ glavnog urednika i osnovni prikaz Ljubuškog, povijest i podneblje, bit će napisani i na engleskom jeziku. Knjiga će imati oko 450 stranica, tiskat će se u Grafotisku u Grudama najvjerojatnije u 2.000 primjeraka. Glavni nakladnik bit će općina Ljubuški, a bit će i drugih podupiratelja.
Knjiga će sadržavati imena uspješnih i istaknutih Ljubušaka, koji su se na neki svoj poseban način istaknuli u tuđini: Petar Herceg Tonić, heroj Pearl Harboura, dobitnik medalje časti američkog Kongresa, najvećeg američkog priznanja, poduzetnik Steve (Stipe) Bubalo, pripada skupini najbogatijih Hrvata u svijetu, obitelj Rašić u Argentini, braća Milenko i Ivan (roditelji Ora i Josip iz Klobuka), spadaju, u svjetskim razmjerima, u velike proizvođače mesa i druge hrane.
Tu je, isto tako, uspješni poslovni čovjek Mladen Buntić u Los Angelesu, boksač George (Jure) Čuvalo, veliko ime svjetskog profesionalnog boksa, glazbeni menadžer Toni Mandić, dr. Jure Miličević, živi u Clevelandu, sada u mirovini, ima dva fakulteta, radni vijek proveo je u svjetski poznatoj bolnici za srce, član je jedne američke medicinske akademije i drugi.
Što se tiče pismenosti ljudi koji su odlazili, najpismeniji su bili iseljenici iz sela Grabovnika. O tome imamo vjerodostojne podatke, a Grabovnik je selo koje je imalo jednu dugačku tradiciju pismenosti. Zanimljivo je da je iz sela Grljevića samo 14 iseljenika, to jeselo prosječne veličine, ali ljudi nisu odlazili u razmjerno većem broju. To se objašnjava time da su tradicionalno i dobro živjeli od duhana, imali su bogat stočni fond, svoje drvo za ogrjev...
Prvi odseljenik iz Ijubuške općine bio je Ivan Kežić iz Crvenog Grma, koji je otputovao u SAD oko 1895. godine - iznosi neke zanimljive podatke Rupčić.
U uredništvu ovoga veoma značajnog istraživanja o iseljenicima iz ove zapadnohercegovačke općine su: Jure Rupčić, glavni urednik, dr. fra Andrija Nikić, Rudi Tomić u Torontu, prof. Drago Šaravanja, živio u Australiji sada povratnik u Zagrebu, fra Rade Vukšić, voditelj Hrvatske katoličke misije u švicarskoj, prof. dr. Božo Skoko u Zagrebu, prof. dr. Ante Čuvalo živio u SAD sada povratnik u Ljubuškom.
Prof. dr, Ante Čuvalo, povjesničar po struci, posljednjih godinu dana je jako uključen i zajedno s Jurom Rupčićem odrađuju glavninu posla. Osim članova uredništva svoj doprinos dat će svojim prilozima i šestero vanjskih suradnika.
