Novoimenovani zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma federalnog Parlamenta i visoki dužnosnik HSP-a Stanko Primorac otkrio je za Dnevni list kako će se vrlo skoro pristupiti izradi plana rada ovog tijela, a posebno će se inzistirati na provedbi prioriteta iz programske platforme.
Međutim, pored zajedničkih ciljeva, HSP BiH ima i neke prioritete koje bi također volio vidjeti na dnevnom redu novog saziva Parlamenta, a Primorac je pritom potvrdio kako će se svakako raditi na donošenju zakona o lustraciji te pokretanju rasprave oko zastoja u istrazi ubojstva generala Blaža Kraljevića i njegovih suboraca u Kruševu pored Mostara u ljeto 1992. godine.
"Kolegij će svakako donijeti prijedlog programa rada i on će obuhvatiti prioritete iz platforme koju su potpisali. No, osim zajedničkih tu su i naši pojedinačni prioriteti. Naravno, oko istrage ubojstva Kraljevića ne može se djelovati zakonski, ali svakako ćemo inicirati raspravu", najavio je Primorac.
Obmanjivanje javnosti
Inače, imenovanje novih ljudi na čelne pozicije Zastupničkog doma diglo je buru među zastupnicima HDZ-a BiH u ovom domu federalnog Parlamenta, a najglasniji je bio dosadašnji dopredsjedatelj Marinko Čavara koji je iznio i niz tvrdnji kako se novim imenovanjem na očit način prekršila volja hrvatskog naroda i pokazalo se da jednakopravnost u ovom slučaju nije ispoštovana. Primorac je jučer imao spreman odgovor na ove optužbe te je poručio kako je on u Parlament izabran kao nositelj na zajedničkoj listi Hrvatske koalicije (HDZ 1990.-HSP BiH) iz ZHŽ-a, koja je osvojila 8 i pol tisuća glasova, a osobno je dobio najveći broj preferencija od svih pet zastupnika Hrvatske koalicije.
"Pokušava se nametnuti mišljenje da se radi o izboru nekoga tko nema legitimitet hrvatskog naroda. Naravno da se ovdje radi o niskoj raspravi i obmanjivanju javnosti, tako da je zaista neozbiljno govoriti da nemam legitimiteta. Mene je birao hrvatski narod te apsolutno imam legitimitet hrvatskih birača", upozorio je Primorac, pojasnivši kako nikoga od 98 zastupnika u Parlament 'nije donijela roda' nego glasovi birača.
Gdje su glasovi
S druge strane, napomenuo je i kako je svaki od zastupnika mogao biti biran na ključne funkcije Parlamenta; on osobno je dobio 58 glasova, dok je Čavara dobio 13, što pokazuje da nije dobio niti sve glasove dvaju HDZ-ova, kojih je inače 15 u Zastupničkom domu.
U pozadini napada na njega, smatra Primorac, krije se nastavak prljave kampanje usmjerene prema HSP-u, a dodatni argument mu je i činjenica da se HDZ BiH uporno pokušava poistovjetiti s hrvatskim narodom. Stara priča, podsjeća, prema kojoj HDZ nosi 90 posto hrvatskih glasova nije točna, jer je taj isti HDZ dobio nešto više od 100 tisuća glasova, dok je Hrvatska koalicija, čiji je predstavnik Primorac, imala više od 50 tisuća glasova.
"Ovo je prljava kampanja i vješta manipulacija, no, ja imam obvezu i odgovornost zbog ovog izbora i siguran sam da ću biti bolji dopredsjedatelj od dosadašnjeg", zaključio je Primorac.
I dok traju politička trvenja oko toga tko može, a tko ne predstavljati Hrvate u Parlamentu, ostaje jedino za vidjeti hoće li novi saziv krovne federalne institucije odgovoriti svojim zadaćama te hoće li se kao i do sada nastaviti praksa čestog preglasavanja hrvatskih zastupnika.
Demonstracija sile
"Na snazi je čista demonstracija sile i nepoštovanje izborne volje hrvatskog biračkog tijela. Naime, za predstavnike Hrvata izabrani su oni ljudi koji su od istih dobili samo nekoliko glasova i sve dok se ne dogode ustavne promijene, naše predstavnike će birati Bošnjaci iz SDA i SDP-a. Stoga, Hrvati i ne trebaju više izlaziti na izbore jer se njihova volja, dok je ovakvog ustrojstva, neće poštivati", poručio je Čavara.
Platforma i ciljevi
Zajednička platforma SDA, SDP-a, "Boljitka" i HSP-a jasno i precizno definira rješenja za trenutačno stanje u BiH i daje načine ispunjenja zajedničke vizije stranaka potpisnica: BiH u NATO-u i zemlja kandidat koja je otpočela pregovore za pristup u EU-u do kraja mandata 2014. U njoj je predviđeno niz ustavnih rješenja, poput izmjena načina glasovanja u Vladi koje bi trebalo biti izvedeno po uzoru na Vijeća ministara, gdje je pri svakoj odluci potrebna i podrška trećine ministara iz reda svakog naroda.
