Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS) predstavila je u Sarajevu kandidatsku listu HSLS-a za 11. izbornu jedinicu, ali i program ove stranke. Kako je na konferenciji za tisak kazao nositelj liste HSLS-a za Hrvatski sabor u XI. izbornoj jedinici dr. sc. Mladen Zeljko iz Zagreba, ta stranka uvjerena je da će na izborima s liste za dijasporu dobiti barem jednog kandidata za Sabor. On je ukratko predstavio svoj dosadašnji politički angažman, ali i svoja dostignuća u oblasti energetike, ističući da je nositelj liste kao stanovnik Zagreba, a rođen je u Širokom Brijegu. Kazao je i da je krajnji cilj politike prema položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini potpuna ravnopravnost tog konstitutivnog naroda.
Brojni problemi
Kandidat HSLS-a iz BiH za zastupnika u Hrvatskom saboru u 11. izbornoj jedinici prof. dr. sc. Marinko Pejić iz Sarajeva kazao je da brojni problemi Hrvata u BiH čekaju rješenje te da će se HSLS truditi te probleme riješiti. Posebno je naglasio činjenicu da će Hrvatska uskoro postati članica Europske unije te da će to dodatno otežati komunikaciju između dvije zemlje, posebno kada su u pitanju granice, granični prijelazi, uvoz i izvoz. Dodao je i da je važno sagledati činjenice zbog kojih hrvatskim braniteljima iz BiH nije riješen status ni nakon gotovo dva desetljeća od završetka ratnih sukoba.
"Dosadašnja politika HDZ-a u RH i BiH bila je pogubna za bosanskohercegovačke Hrvate, posebno za Hrvate iz Sarajeva, bosanske Posavine i središnje Bosne, ali i za državu BiH", kazao je dr. Pejić.
Prihvatio poziv
"Iako nisam član HSLS-a, prihvatio sam poziv Dražena Budiše da se kandidiram za predstojeće izbore. Moram naglasiti i svoje prijateljstvo s pokojnim Vladom Gotovcem, koji je također bio aktivist HSLS-a. On je tijekom rata u BiH pomagao bosanskohercegovačke Hrvate. Glavna podružnica HKD-a 'Napredak' Zagreb tijekom rata je bila smještena, bez novčane naknade, u zgradi Matice hrvatske, koju je u to doba predvodio Gotovac", rekao je Pejić.
Inače, prof. dr. sc. Marinko Pejić predaje na Sveučilištu u Sarajevu i Sveučilištu u Zagrebu. Početkom devedesetih godina prošloga stoljeća uključio se u proces demokratizacije u BiH te je obnašao dužnost dopredsjednika općine Ilidža. Uoči početka rata u BiH sudjelovao je u organiziranju pokreta otpora u Sarajevu, a 1992. godine izabran je za predsjednika HVO-a Sarajevo. Te godine bio je nominiran za ministra obrane RBiH. Bio je član Osnivačkog odbora Sabora Hrvata u BiH, održanog u 1994. godine u Sarajevu. Od 2001.do 2005. godine obnašao je dužnost pomoćnika ministra obrazovanja Sarajevske županije za visoko obrazovanje. Živi u Sarajevu.
