Hercegovački mediji u zadnjih nekoliko godina dodirnuli su samo dno. Od pisanih medija ostao je tek Dnevni list, a od radiopostaja Radio dobre vibracije i Studio 88, koji imaju svoj program. Istina, postoji još nekoliko radiopostaja, ali one su isključivo lokalnog karaktera, tako da se ne mogu staviti u prvi plan.
Najcrnje stanje u Hercegovini po pitanju medija su televizijske kuće, kojih više nema. A samo godinu-dvije ranije, čak tri tv kuće: Hercegovačka, Oscar C i Radio televizija Mostar, imale su informativni program i servis vijesti.
Do unatrag dvije godine na bilo kojoj tiskovnoj konferenciji su vladale velike gužve, a danas se mogu vidjeti tek agencijski novinari i dopisnici iz Mostara ili Hercegovine.
Ukinute vijesti
"Potpuno je jasno da se u Hercegovini dogodio krah elektronskih medija, pogotovo televizije. Nekada su u Mostaru postojale te tri televizije koje su pravile lokalni informativni program, a koji su gledali gledatelji iz cijele regije. Danas, recimo, nemate nijedan program koji ima servis vijesti o događajima u Mostaru", navodi Faruk Kajtaz, bivši urednik i novinar RTM-a, a danas pokretač i urednik portala Starmo.ba.
Prisjetio se stanja od samo nekoliko godina ranije, kada su gledatelji mogli birati koje će vijesti i gdje gledati. Od RTM-a danas je ostala tek emisija "Grad" koja se emitira radnim danom u 18 sati.
"RTM je prije nešto više od godinu dana ukinuo emitiranje vijesti u 19 sati. Još ranije su to ukinule ove druge dvije televizije, tako da u Mostaru danas imate samo dopisništva, koja izvještavaju samo o onome što ima neku težinu na razini države ili entiteta", govori Kajtaz.
Po njegovom mišljenju, uspješno u Mostaru funkcionira tek RDV i Studio 88, dok se svi ostali suočavaju s jednakim problemima, vezanim za financije i nedostatak ljudi. Neke radiopostaje, prema Kajtazovim riječima, nemaju čak ni smisla za postojanje i na njima se danas pušta glazba, bez ikakvog programa.
"Zašto je to tako? Vjerojatno je to vezano za financiranje i ekonomsku krizu, ali ne bih isključio ni same političare, kojima očigledno na lokalnim razinama ne odgovara da se pokreću neke ozbiljne priče i pravi informativni program. Na prste jedne ruke možete prebrojati medije koji se smatraju uspješnim u Mostaru ili Hercegovini. Mislim da vlada jedna velika kriza", kaže Kajtaz.
Uspon i pad
Ilko Barbarić, novinar HRT-a, dugogodišnji predsjednik Udruženja hrvatskih novinara u BiH, tvrdi kako je nakon prvih demokratskih izbora devedesetih godina i pokretanja cijele medijske scene došlo do sveopće ekspanzije medijskih projekata, prvenstveno radiopostaja, ali i televizija i tiskovina.
"Sve općine su imale svoje radiopostaje. Pojavilo se i nekoliko listova. Svi oni su nastajali i nestajali, a sve je ovisilo od toga kakav su marketinški prostor imali", kaže Barbarić, i smatra kako je sve imalo dublju pozadinu i da je u velikoj mjeri kriva politika.
"Vladajuće oligarhije i političke elite su osnivale medije samo kako bi imale pokriće za svoje partikularne interese, bilo kao grupa ili pojedinačno. I nastanak, ali i nestanak medija, ima svoju duboku političku pozadinu, čiji je glavni cilj bio da se frustrira narod kako je i u tom segmentu prisutna ugroženost koja se obilato koristila u predizbornim kampanjama, a onda su nakon toga šutjeli o svemu kao da se ništa nije događalo", kaže Barbarić.
Za razliku od televizija, radija i tiskovina koji se gase u zadnje vrijeme, došlo je do sveopće ekspanzije internetskih portala. Samo u Mostaru ih sad ima nekoliko s velikim brojem dnevnih posjeta. Predvodnik je Bljesak.info portal koji je i prvi nastao, zatim slijede Dnevnik.ba, Hercegovina.info, Nova sloboda.ba, Starmo.ba, 24 sata. info, Pogled.ba, Republika.info...
