Prema mišljenju Izaslanstva EU-a, jedna od najvećih prepreka za sve građane u BiH je ekonomska i fiskalna situacija, a zbog neprovedenih reformi BiH bi mogla zapasti u još veću ekonomsku krizu. Naime, zbog neispunjavanja obveza u okviru stand-by aranžmana, deficit u BiH još uvijek nije pod kontrolom, što znači da bi državni dug u idućem razdoblju mogao premašiti 10 milijardi KM. Ako se u obzir uzme i unutarnji dug, o kojem se malo govori, sačuvana dosadašnja monetarna i fiskalna stabilnost mogle bi biti poljuljane. Iako su se formalno vlasti u BiH obvezale da će smanjiti troškove u javnom sektoru, učinkovitije vršiti dodjelu socijalne potrošnje te da će reformirati mirovinski sustav, nažalost, ove reforme još nisu provedene.
Tendencija rasta duga
S druge strane, dok je broj zaposlenih u poljoprivredi, rudarstvu i proizvodnji u prvih šest mjeseci ove godine u znatnom padu, broj zaposlenih u javnoj upravi porastao je za 2,1 posto na godišnjoj razini. Fiskalni deficit BiH trenutno je iznad ciljeva iz Maastrichta za ekonomije EU. Dok je ukupni dug BiH u 2007. godini iznosio skoro 33 posto GDP-a, u ovoj godini je dosegnuo razinu od 43 posto s tendencijom daljnjeg rasta. Ono što posebno zabrinjava jest činjenica prema kojoj će BiH godišnje na servisiranje vanjskog duga do 2014. godine plaćati 500 milijuna eura, što je znatno uvećanje u odnosu na iznos od 150 milijuna eura koliko je plaćala 2007. godine. Ono što također zabrinjava jest da je broj novoregistriranih kompanija pao za oko 50 posto u prošloj godini. EU je svjesna da u BiH vlasti nisu postigle dogovor o osnovnim ekonomskim strategijama, što je rezultiralo padom životnog standarda u cijeloj BiH, porastu stope nezaposlenosti koja se približila brojci od 50 posto, značajnim smanjenjem ulaganja te povećanjem javne potrošnje na svim razinama vlasti. Posebno zabrinjava podatak da nezaposlenost među građanima u dobi između 15 i 24 godine iznosi skoro 58 posto.
Kriza u bankama
EU je zabrinuta kada je u pitanju ekonomska stabilnost županija kojima prijeti potpuni bankrot. Pretpostavlja se da je dug četiri županije premašio brojku od 300 milijuna KM, a kada se pridoda i ostalih šest, brojka bi se mogla udvostručiti. Kao odraz ekonomske krize, broj loših kredita u bankama bilježi snažan rast, dosegnuvši 11,8 posto svih kredita banaka u drugom tromjesečju ove godine, što je najviša razina od 2001. godine. Isto tako, pala je dobit banaka s 12 milijuna eura u 2009. godini neto-gubitka, neto-gubitak je u prošloj iznosio 65 milijuna eura.
