U Gradskoj vijećnici u Ljubuškom održan je cjelodnevni znanstveni skup o temi "Uloga Hrvata u Hercegovačkom ustanku (1875.-1878.)".
Znanstveni skup je upriličen u povodu 130 godina Berlinskog kongresa i 160 godina rođenja vođe Hercegovačkog ustanka don Ivana Musića, a organizirala ga je udruga "Vojvoda don Ivan Musić" Ljubuški, pod pokroviteljstvom općine Ljubuški i potporu vlade Republike Hrvatske.
O iznimno važnom povijesnom događaju, koji se spominje pod različitim nazivima, Bosansko-hercegovački ustanak, Nevesinjska puška, Hercegovački ustanak, Hercegovačko-bosanski ustanak..., dosta se zna, međutim, nedovoljno je rasvijetljena uloga Hrvata u njemu i to je bio osnovni cilj skupa. Sastojao se od tri dijela (sesije) s različitim poglavljima i temama. Uz brojne izlagače te goste i slušatelje, bio je nazočan i hrvatski konzul u Mostaru Velimir Pleša. Nakon uvodnih protokolarnih i pozdravnih riječi govorilo se o poglavlju "Hercegovina, ustanak i okruženje", a nakon odmora za ručak, u poslijepodnevnim satima obrađivana su još dva poglavlja: "Hercegovački ustanak i prilike uoči i tijekom ustanka" i "Razdoblje nakon ustanka". Ustanak je buknuo u Dračevu pokraj Čapljine 19. lipnja 1875. godine, a poznati znanstvenici i stručnjaci iz povijesne znanosti, iz BiH i Hrvatske, podrobno su osvijetlili različite ondašnje događaje, prilike i odnose, domaće i međunarodne, koji po mnogo čemu sliče i podsjećaju na današnje vrijeme i odnose u BiH, kada je riječ o trima njezinim narodima. Znakovit je tadašnji odnos Bošnjaka muslimana, Srba i Hrvata prema rezultatima Berlinskog kongresa i rješenju tzv. velike istočne krize i istočnog pitanja, koji je bio velika prijelomnica za njih i BiH. Bilo je i polemičkih govora i intervencija, povijesničari se, razumljivo, nisu u svemu slagali i to je dobro i doprinijet će utvrđivanju cjelovite i prave povijesne istine.
Krvoločstva Turaka i ustaša
Na ustanak su se, nakon Hrvata, digli i hercegovački Srbi, koji su ga nazvali Nevesinjska puška, potom se proširio i na Bosnu, a 1876. u rat su ušle Srbija i Crna Gora, 1877. i Rusija. O ratnim sukobima svjedoči zapis bosanskog franjevca fra Jake Baltića u "Godišnjaku od događaja i promine vrimena u Bosni 1754.-1882.": "Vojske se turske napuni Hercegovina; na mlogim mistim pobi se s ustašama, koji turskoj vojsci mlogo kvara činjaju i Turci ih ne mogu svladati, jer u ovim krševitim mistim imali su dosti zaklona od turske sile. Ali drukčije bi u Bosni". O težini stradanja i pogibelji fra Jako kaže: "Turci su ovog vrjemena grdna krvoločstva počinili, ali ustaše nisu Turcim prašćali. S obadvi strane grozna su se djela činila".
Izlagalo 11 sudionika
Ukupno je izlagalo 11 sudionika: prof.dr. Ivo Lučić (Institut za povijest Zagreb, Filozofski fakultet Mostar), prof.dr. Miroslav Palameta (Filozofski fakulteti Mostar i Split), mr. Zlatko Hasanbegović (Institut "Ivo Pilar" Zagreb), prof.dr. fra Andrija Nikić (Filozofski fakultet Mostar), dr. Anđelko Mijatović (Zagreb), dr. Marko Trogrlić (Filozofski fakultet Split), dr. don Ivica Puljić (Neum), mr. Radoslav Dodig (Ljubuški), prof. Ivo Raguž (Stolac), Milo Jukić (Fondacija fra Grge Martića Kreševo) i Stanislav Vukorep (Zavod za zaštitu spomenika HNŽ Mostar). Iz opravdanih razloga nisu mogli doći: dr. Josip Vrandečić (Filozofski fakultet Split), prof.dr. Živko Andrijašević (Filozofski fakultet Cetinje), Željko Raguž (Radio Herceg Bosne), i dr. Marijan Sivrić (Arhiv biskupije Dubrovnik), no svoje će radove dostaviti i bit će uvršteni u zbornik.
