Optužnica za ratne zločine nad civilima srpske nacionalnosti u Hercegovini od travnja do kolovoza 1992. ne otvara samo pitanje o stvarnoj ratnoj ulozi petero osumnjičenih nego i o ciljevima, političkim planovima i odgovornosti HSP-a, HOS-a i generala Blaža Kraljevića.
Posljednjeg radnog dana u Tužiteljstvu BiH, međunarodni tužitelj Jude Romano podigao je optužnicu protiv pet osoba za progone i mučenja Srba u ljeto 1992. godine u logoru Dretelj kod Čapljine. Optuženi su bivši pripadnici HOS-a Ivan Zelenika, Srećko Herceg, Edib Buljubašić, Ivan Medić i Marina Grubešić-Fejzić. Osumnjičeni su, osim Buljubašića, koji se od ranije nalazi na izdržavanju dugotrajne zatvorske kazne u KPZ-u Zenica, uhićeni u akciji SIPA-e 22. veljače i terete se za zločine protiv čovječnosti i ratne zločine protiv civilnog stanovništva. Sud BiH je, dva dana poslije uhićenja, odredio jednomjesečni pritvor za četvero osumnjičenih.
Odlazak tužitelja
Poslije objavljivanja vijesti o optužnici za Dretelj tužitelj Jude Romano je napustio Tužiteljstvo. Iako su postojale tvrdnje u javnosti da je rad na predmetu dovršila međunarodna tužiteljica Rut Ley, izvori obrane sada tvrde kako je zastupanje optužnice preuzela tužiteljica Remzija Smailagić. Ko god bude zastupao optužnicu, očekuje ga težak zadatak u sudnici u jednom vrlo osjetljivom predmetu.
Ključno pitanje ove, kao i svake druge optužnice jeste, naravno, pitanje dokaza za tvrdnje da su optužene osobe počinile teška kaznena djela koja im se stavljaju na teret. Ali, samo suđenje bi moglo u javnosti otvoriti i brojna druga, prije svega politička pitanja.
O dijelu teškoća za dokazivanje optužbi bio je spreman, u ovom trenutku, govoriti samo odvjetnik Krešimir Zubak, koji ističe kako je teško dokazivanje odgovornosti u jednoj takvoj organizaciji kao što je bio HOS početkom devedesetih godina.
Takva teška pitanja su je li riječ o samostalnom djelovanju nekih pojedinaca ili o sustavnom i planskom progonu Srba u nizu hercegovačkih mjesta kao što su Mostar, Čapljina, Ljubuški i Stolac. Pitanje koje bi moglo otvoriti najviše rasprava u javnosti jeste pitanje o tome što je o Dretelju znao komandant HOS-a za BiH Blaž Kraljević. U javnosti unutar BiH postoje vrlo suprotne i međusobno isključive tvrdnje o Kraljeviću i HOS-u. Dok jedni tvrde kako je riječ o "bh. patrioti koji se suprotstavio podjeli BiH, zbog čega je ubijen u zasjedi HVO-a", drugi tvrde da je "riječ o zločincu i zločinačkoj ideologiji" koja ima historijske prethodnike u ustaškom pokretu, na jednoj i HSP-u, kao jednoj od stranaka vladajuće koalicije u Federaciji BiH, koja čuva sjećanje na Blaža Kraljevića.
Suđenje koje će uslijediti bi moglo pokazati kako je Kraljević sudjelovao u formiranju logora Dretelj, posjećivao logor, davao instrukcije nadležnima u logoru i razgovarao sa zatočenim osobama.
U javnosti trenutačno nije poznato na koji način je Romano tumačio zločine koje su počinili pripadnici HVO-a, ali ponovo, kao i u slučaju Dobrovoljačka, svako tumačenje će izazvati potpuno oprečne i sukobljene reakcije.
Kao što je poznato, Hrvatska stranka prava, koju je predvodio Dobroslav Paraga, osnovala je HOS 1991. godine. Likvidacija Blaža Kraljevića se i dalje od pristalica ove stranke tumači kao dio širih planova za podjelu BiH, na osnovu sporazuma iz Karađorđeva.
Progoni po planu
Romanova optužnica za ratne zločine nad više stotina civila srpske nacionalnosti u Dretelju i Hercegovini odnosi se samo na razdoblje od početka proljeća do kraja kolovoza 1992., kada su i HOS i Dretelj raspušteni par tjedana poslije ubistva Blaža Kraljevića i njegove pratnje. Kraljević je ubijen 9. kolovoza 1992. godine u Kruševu kod Mostara. Progoni Srba u nizu općina zapadne Hercegovine, od Mostara do Čapljine i Ljubuškog su počeli travnja 1992. godine. Logor Dretelj, smješten u bivšem skladištu JNA u blizini Čapljine, bio je središte u kome su dovođeni intelektualci i ugledni Srbi iz svojih domova. Svjedoci kao doktorica Olga Draško na osnovu vlastitog zatočenja tvrde kako nije riječ samo o jednom logoru, nego o više mjesta zatočenja, u okviru sustavnog i planiranog nasilja protiv srpskog stanovništva.
Objavljivanje optužnice u sudnici pokazat će jeli i Tužiteljstvo BiH opisalo ove progone kao politički motivirane ili ne.
U svojim ranijim svjedočenjima, žrtve su opisivale kako su se progoni odvijali uvijek na isti način. Žrtve bi bile napadnute u svom domu ili radnom mjestu, potom prinuđene napadačima predati sve svoje dragocjenosti i onda odvođene, zatvarane, ispitivane i mučene. Svjedoci i žrtve govore o batinanjima, premlaćivanjima, silovanjima i ubojstvima.
Čak su dovodili zarobljene Srbe u Ljubuški i tjerali ih da pasu travu. To su bile takve scene neljudskog tretmana zatočenih osoba da je zbog toga HOS izgubio podršku u ljubuškom kraju
, kaže jedan svjedok ratnih događaja u ovom kraju.
Posebno su teški opisi seksualnog zlostavljanja žrtava u logoru Dretelj, koje navode preživjeli svjedoci. Postoje od ranije presude niza sudova u Norveškoj (slučaj Mirsad Repak), Švedskoj (slučaj Ahmed Makitan) i u BiH o zločinima u logoru Dretelj. Osnovni sud u Trebinju je u jesen prošle godine presudio kako Federacija BiH mora isplatiti odštetu doktorici Olgi Draško zbog pretrpljenih bolova. Draško je opisana kao prvi zatvorenik logora u Dretelju, u kome je bila do 18. kolovoza 1992. godine.
Od osumnjičenih osoba do sada je o zločinima u logoru Dretelj i odnosima u HOS-u govorio u javnosti samo Edib Buljubašić, bivši časnik HOS-a koji izdržava u KPZ-u Zenica kaznu od 34 godine zatvora zbog drugih ubojstava. Buljubašić je u petak 2. ožujka nazvao novinara Dana iz zeničke kaznionice, iznenađen vijestima da je i sam optužen za zločine u Dretelju:
Sve što sam radio, uradio sam po naređenju
, rekao je Buljubašić, najavljujući kako će detaljno govoriti o svemu što se dešavalo u Dretelju.
Romano samo čistio ladice
Advokati osumnjičenih nisu željeli komentirati predmet, jer u trenutku razgovora sa novinarom Dana još nisu vidjeli optužnicu. Optužnicu nisam dobila. Pročitala sam u novinama da je podignuta, ali ja to još ne znam službeno. Ne mogu komentirasati predmete. O tome dalje ne bih govorila"
, rekla je Emina Hasanović, braniteljica osumnjičenog Ivana Medića.
Odvjetnički ured Krešimir Zubak i sin zastupa osumnjičenog Srećka Hercega. Zubak je poslije podizanja optužnice, spremno izrazio svoje kritike na rad tužitelja Romana, ističući kako pri tome ne poriče nesporne činjenice da su u Dretelju počinjeni zločini, te da je ovaj logor bio pod kontrolom HOS-a:
Još nisam dobio optužnicu. Mi smo zastupali Hercega u prvoj, istražnoj fazi. To je radio tužitelj Jude Romano. Mislim da je to potpuna improvizacija. Sud će imati problema s ovim predmetom jer je Romano samo čistio ladice, a nije utvrđivao pravo stanje. Imao sam ranije slučaj drugog čovjeka s istom kvalifikacijom, kao što je ova sada protiv Hercega. To samo pokazuje lutanja ovog tužitelja. Na saslušanja za određivanje pritvora poslije uhićenja, Romano je tvrdio sucu za prethodni postupak da mu je potrebno određivanje pritvora kako bi saslušao neke, navodne, insajdere. Sada se pokazuje da je podigao optužnicu, odmah po potvrđivanju pritvora za uhićene. Ne sporim ja zločin, ali tko je odgovoran - to je drugo pitanje. Sam HOS je bio poluorganizirana struktura i vrlo problematično je dokazivanje nečije odgovornosti u takvim odnosima. Romano je kao tužitelj vodio istražni postupak za Dretelj od 2005. godine, a zadnji dan podiže optužnicu
, kaže odvjetnik Zubak.
Zumreta Akagić-Bavčić, braniteljica osumnjičene Grubešić-Fejzić i Fadil Abaz, branitelj, također su u vrijeme pisanja ovog teksta, očekivali odluku Suda BiH o posljednjoj odluci tužitelja Romana.
Za sada smo imali samo raspravu uoči sudske odluke o potvrđivanju pritvora. Tada je sud njegov zahtjev prihvatio. Meni nije logično kako je moguće da se oni tretiraju kao grupa, a da moj klijent ne poznaje ostale osumnjičene. Moj klijent Ivan Zelenika mi je rekao da ne poznaje nikoga od ostalih osumnjičenih
, kaže advokat Fadil Abaz.
