Projekt uspostave RTV kanala na hrvatskom jeziku u sklopu Javnog RTV servisa potpuno je pao u zaborav, a kako stvari stoje, programsko-organizacijsko te tehničko-tehnološko rješenje trenutačno su negdje u ladicama Ministarstva prometa i veza BiH.
Iako su hrvatski politički predstavnici u više navrata najavljivali dovršetak ovog procesa do općih izbora 2010., to se nije dogodilo, a ustrojem nove državne vlasti o ovom pitanju malo tko da i govori. Međutim, ministar prometa i veza BiH Damir Hadžić potvrdio je za naš list kako nakon primopredaje dužnosti u ministarstvu nije došao u posjed projekta.
Sektori također nemaju informaciju o tomu tko je radio projekt. Tek kada dobijem informaciju o tomu od gospodina Rude Vidovića, vidjet ćemo. U programu će se naći mjesta za ukupan javni servis, odnosno za izmjene Zakona o Javnom RTV servisu
, istaknuo je Hadžić.
Praktični razlozi
Pritom je pojasnio kako se mogu stvoriti pretpostavke za kreiranje nekih drugih stvari koje imaju racionalan, praktičan i opravdan razlog za formiranje. Drugim riječima, Hadžić je upozorio da kod ove tematike treba jasno vidjeti što je politički kontekst, a što zapravo stvarna potreba na terenu.
Međutim, ukoliko ministarstvo i dovrši svoj dio posla, borba za kanal tek predstoji, jer se o svemu treba očitovati Vijeće ministara, a nakon toga i Parlament BiH. Zastupnici, mahom iz reda bošnjačkih stranaka u Zastupničkom domu državnog Parlamenta, već duže vrijeme nisu raspoloženi za pružanje potpore rješenju koje bi uključivalo ustroj kanala na hrvatskom jeziku. U traženju izlaza iz naizgled pat pozicije ne treba zaboraviti kako je nužno promijeniti Zakon o javnom RTV servisu kako bi se i pravno gledano omogućilo formiranje četvrtog pravnog subjekta, uz postojeće RTV BiH, RTRS i FTV.
Više viđenja
No, političari najsnažnijih bošnjačkih stranaka do sada su odreda odbijali mogućnost da se kroz spomenute izmjene dođe do novog RTV kanala na hrvatskom jeziku. S druge strane, predstavnici stranka iz RS-a načelno su davali potporu ovakvom rješenju. No, postoje i oni koji misle da se samom primjenom postojećeg zakona koji predviđa formiranje tri produkcijska centra na BHT1 (jedan u Sarajevu, jedan u Banjoj Luci i jedan u Mostaru op.a.) može doći do rješenja hrvatskog medijskog pitanja.
Istodobno, hrvatski političari, bez obzira na opciju iz koje dolaze, složni su kako projekt kanala na hrvatskom jeziku treba dovesti do kraja. U svemu ne treba zaboraviti i kako je visoki predstavnik Valentin Inzko prije izvjesnog vremena govorio kako nema ništa protiv da se nađe neki legalan put i sredstva da se takvo nešto napravi. Podsjetimo, 2008. Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH je obvezao Vijeće ministara BiH da odmah pokrene postupak osnivanja novog RTV kanala na hrvatskom jeziku. Postupak je pokrenut, osnovano je povjerenstvo od 10 članova, koje je zadužilo dvije tvrtke da urade projekte koji su sada završeni.
Nova redakcija i centar
Trenutačni projekt kao prelazno rješenje predlaže da BHRT po principu time-sharinga osigura nekoliko sati tijekom kojih bi novoutemeljena redakcija, sastavljena od ljudi koji su sada višak, emitirala program iz Sarajeva dok se ne izgradi RTV centar u Mostaru koji će imati najsuvremeniju opremu i zapošljavati oko 120 ljudi, a bit će linkom povezan sa sjedištem u Sarajevu i drugim TV servisima.
