Predsjednik Federacije BiH Živko Budimir u razgovoru za Dane, poslije odluke o raspuštanju Koordinacijskog tima za reviziju, objašnjava personalne i principijelne razloge sukoba s ministrom za pitanja branitelja Zukanom Helezom, hrvatske razloge za nezadovoljstvo revizijom braniteljskih prava i odnosima unutar Vlade FBiH i stranaka na vlasti u Federaciji BiH.
Izjavili ste da nećete stajati iza ovakvog način provođenja revizije i da ćete učiniti sve, sukladno svojim ovlastima, da se to zaustavi. Što se sada desilo da tako direktno reagirate, jer svi ovi problemi u reviziji postoje već dugo?
"Od samog početka uspostave vlasti i provedbe Zakona o reviziji braniteljskih prava, odnosno korištenja braniteljskih prava, stvari su krenule u lošem smjeru. Pogoršavali su se i ukupni odnosi koji vladaju u Ministarstvu branitelja, dolaskom primjerice Besima Hodžića na poziciju savjetnika i ujedno u Koordinacijski tim za reviziju. Uslijedile su reakcije Udruga proizišlih iz Domovinskog rata, jer su podastrijeti dokazi da je Besim Hodžić sudjelovao u Bugojnu kao zapovjednik logora u jednom nekorektnom odnosu prema Hrvatima, evo neću upotrijebiti teži izraz, i da kao takav ne bi trebao da sudjeluje u ovakvim procesima koji se tiču revizije odnosno odnosa prema braniteljskoj populaciji i stradalnicima rata u FBiH. Takve sugestije nisu prihvaćene.
Uporno sam inzistirao da se proces vodi u skladu sa zakonom, koji je definirao da Koordinacijski tim za reviziju planira i kooordinira reviziju. Do današnjeg dana, to se nije dogodilo. Koordinacijski tim za reviziju, praktično je izvan procesa revizije.
Reviziju planira i njome koordiniraju djelatnici Ministarstva branitelja, kojima je tu ovlast dao ministar, iako on zakonski nema te ovlasti Zakonom o reviziji. Iz tog razloga zapravo je bilo neprihvatljivo na ovaj način provoditi proces revizije. Jedino rješenje koje sam ja u ovom trenutku vidio jeste razrješenje Koordinacijskog tima za reviziju. On je, upravo iz tog razloga, razrješen jer ne ispunjava zadaće koje bi trebao da ispunjava temeljem Zakona o reviziji braniteljskih prava."
Da li to znači da ministar može nastaviti proces revizije, jer je on i do sada radio, kako Vi kažete, bez Koordinacijskog tima?
"Ministar može nastaviti reviziju ovako kao što je radio i do sada, odnosno može pokušati da nastavi reviziju, s tim da je sada puno jasnije da je sada ta revizija izvan zakonskih okvira. Ja pozivam članove timova za reviziju da napuste te timove dok ne stvorimo zakonske okvire za provedbu revizije.
Drugi dio problema jesu odnosi u Ministarstvu branitelja, ovdje u Sarajevu, gdje imamo samo jednog pomoćnika Hrvata. Ni jedan savjetnik ministra nije Hrvat. Pozicija tajnika Ministarstva još nije popunjena. Imali smo prethodnih nekoliko godina na toj poziciji Zdravka Skočibušića. Tajnik bi trebao da bude osoba koja je odmah do ministra u funkcioniranju sustava Ministarstva, međutim, to godinama već nije tako. Posljedica toga je da bivši pripadnici HVO-a Federalno ministarstvo branitelja ne osjećaju svojim i sve su snažniji zahtjevi koji dolaze od udruga proisteklih iz domovinskog rata da se naprave dva ministarstva, ukoliko će ovo ministarstvo funkcionirati na način da ga oni doživljavaju kao Ministarstvo Armije BiH. Mislim da je to vrlo pogrešno i da ne trebamo reagirati na taj način."
Najavili ste i tužbu protiv ministra Heleza zbog klevete da ste potpisali izjave lažnim korisnicima braniteljskih prava.
"Ministar Helez je u emisiji Crta, pokušavajući da diskreditira moju apelaciju prema Ustavnom sudu Federacije BiH, izjavio kako sam ja motiviran time da sam potpisao nekoliko tisuća izjava lažnim invalidima HVO-a i da se bojim posljedica jer bih mogao odgovarati zato. On je tvrdio i da je to jedini razlog zašto sam ja uputio tu apelaciju. Upravo iz tog razloga sam ja i pokrenuo tužbu protiv ministra Heleza. Morat će dokazati na sudu da li je bilo nekoliko tisuća tih potpisanih izjava lažnim invalidima HVO-a. Kao načelnik Glavnog stožera, ako me sjećanje dobro služi, a mislim da me služi, nisam potpisao više od dvadesetak izjava i nisu bile lažne."
Osim te klevete, da li Vas je uvrijedio i izjavom da neće slušati podoficira sa srednjom školom, kako je rekao?
"Nimalo me nije povrijedila ta izjava zato što se ne koristi prvi put. Koristio ju je i HDZ u trenucima kada nisu imali drugih argumenata protiv Živka Budimira, kao predsjednika Federacije. I oni su bili politički motivirani mojim prihvaćanjem nominacije za predsjednika Federacije i kasnije mojim izborom. To su bili pokušaji diskreditiranja. Kroz svoj životni i razvojni put ja sam bio i vodnik JNA. To ni ne sporim, međutim, ja sam u ovom ratu stekao čin generala. Ja sam u ovom ratu ratovao protiv školovanih generala JNA i imao značajnih rezultata i uspjeha. Te izjave bi me povrijedile kada bi dolazile, možda, iz nekih drugih krugova. Naš narod kaže da čovjeka ne treba da brine šta se o njemu govori nego tko govori."
Da li možete nastaviti suradnju s ministrom Helezom poslije ovih principijelnih i personalnih sukoba?
"Bez obzira na sve što je izrečeno do sada, ja osobno nisam ušao u sukob s ministrom Helezom. Ako možemo govoriti o sukobu, kako u javnosti to izgleda, ovdje se radi prije svega o sukobu mišljenja i stavova koji se odnose na proces revizije braniteljskih prava i odnosa prema populaciji branitelja koja dolazi iz HVO. Ja i danas tvrdim da je taj odnos nekorektan već godinama, da je ta nekorektnost maksimalno došla do izražaja dok je ministar branitelja bio gospodin Crnkić, a da sada dolazi do izražaja još i više. Očekivao sam da će dolaskom čovjeka iz SDP-a na pozicije ministra branitelja doći do radikalne promjene u tom ministarstvu. Nažalost, došlo je do promjene nagore."
Koje su posljedice ovih sukoba za odnose unutar Federalne vlade i među strankama potpisnicama platforme?
"Sigurno je da posljedice nisu pozitivne. One se održavaju na rad Vlade, održavaju se na ukupne odnose u Federaciji BiH. Najtragičnije je što su odnosi među narodima u Federaciji BiH narušeni odnosom prema komponenti HVO-a."
Do Vas dolaze izvještaji s terena iz organa vlasti, udruga i političkih stranaka o posljedicama revizije među ljudima. Kakvi su ti izvještaji?
"Posljedice su vrlo loše. Veliki je broj onih koji su neosnovano izvedeni iz prava. Navest ću primjer brigadira Stanka Marića, koji je bio čak i član Združenog stožera Vojske Federacije nakon što je potpisan Washingtonski sporazum. Ukinuta mu je mirovina iz nekih trivijalnih razloga jer je nedostajao jedan papir u njegovom dosjeu. Nitko od nas tko je bio sudionik rata nije dužan čuvati dokumentaciju. To su bili dužni uredi i uprave obrane. Ako su oni izgubili dio dokumentacije, može li za to biti odgovaran neko ko je ostvario pravo temeljem te dokumentacije koju je trebao čuvati neko drugi. Zaista je veliki broj onih koji se na taj način izvode iz prava zbog nekakvih sitnih proceduralnih pogrešaka. Posljedica se u i da za određene skupine pripadnika nekih postrojbi kao što je primjerice Jajce, neke postrojbe u Posavini, kao što su to postrojbe u Sanskom Mostu i Ključu, gdje je uništena dokumentacija i gdje neko jednostavno nema mogućnosti dokazati pripadnost postrojbi. Te se ljude ugrožava ovom revizijom. Naveo sam konkretan primjer nekorektnosti Ministarstva branitelja. Ministar branitelja na Božić 2007. godine upućuje tim u Jajce koji uvezuje pripadnost postrojbi samo pripadnicima Armije BiH odnosno Bošnjacima koji su u vrijeme rata bili pripadnici HVO-a, a svi ostali pripadnici HVO-a ostaju neuvezanog staža. Pogledajte te nekorektnosti. Danas su i oni ugroženi."
Vi govorite o duplim standardima..
"Tako je. Svo vrijeme imamo dvostruke kriterije."
Kako je moguće da jedan izabrani službenik Federalne vlade ima različit odnos prema građanima u odnosu na njihovu nacionalnost?
"Ja sam dugo vjerovao u to da to nije pristup ministra Heleza nego ljudi koji su u Ministarstvu branitelja na pozicijama pomoćnika i koje je on ovlastio da rade taj posao. Ali slijedom logike, teško je povjerovati da nakon toliko činjenica koje su podastrte ministru Helezu, on nije promijenio svoj način funkcioniranja i nije uskratio povjerenje tim ljudima. To meni daje za pravo razmišljati da je ministar Helez taj koji to želi provoditi reviziju na takav način. Imamo situaciju u Sanskom Mostu i Ključu gdje je izdato nekih pet stotina i nešto FMB-2 obrazaca. Ni jedan od tih FMB-2 obrazaca još nije proveden. Svi ti ljudi i dalje koriste prava. Kad je u pitanju komponenta HVO-a, nema takvih situacija. Pogledajte onda koga se poziva na Institut za medicinsko vještačenje. Po informacijama koje ja imam, između 70 i 80 posto onih koji su pozvani na Institut za medicinsko vještačenje jesu bivši pripadnici HVO-a. Pogledajte odnos uživatelja prava – oko 80 posto onih koji uživaju prava su među pripadnicima Armije BiH, 20 posto su iz HVO-a. Trebalo bi da na onda na Institut za medicinsko vještačenje budu pozivani u otprilike tom omjeru, ali to nije slučaj. U tuzlanskom kantonu je pregledano oko 5.700 personalnih dosjea a izdano je samo 11 FMB-2 obrazaca. Zar mislite da tamo nema više lažnih korisnika? Ima ih, ali je odnos posve drugačiji."
Da li onda tu postoji neka vrsta političke namjere da se ocrni HVO ili da se promijeni zakonski status branitelja i stradalnika hrvatske nacionalnosti?
"Više je namjera. Još je jedan zakon sporan i ja sam poslao zahtjev za ocjenu ustavnosti tog zakona a to je Zakon o cenzusu koji je usvojen u bivšem sazivu parlamenta Federacije. Nakon usvajanja tog zakona, ministar Crnkić je izradio pravilnik o primjeni tog zakona kojim je definirano da se svi oni stradalnici koji imaju primanja iz Republike Hrvatske i bilo gdje izvan BiH da se ta primanja uključuju u cenzus. Znate li šta bi to na kraju značilo? Sve obitelji poginulih pripadnika HVO-a koje imaju određena primanja iz Hrvatske ostale bi bez primanja u Federaciji BiH. U nekoliko navrata sam tražio od ministra Heleza i od premijera Nikšića da se zaustavi takva primjena tog zakona. On još nije zahvatio obitelji poginulih, ali je to bilo samo pitanje dana kada će ići i sljedeća faza primjene jer su tim zakonom obuhvaćeni i oni. Obuhvaćeni su samo nositelji ratnih priznanja. Nekorektno je da se prema populaciji koja dolazi iz HVO-a uskraćuje njihovo temeljno pravo koje oni trebaju ostvariti u ovoj državi, zbog toga što im neko drugi, izvan BiH, što nije ni na koji način zadiranje u proračunska sredstva Federacije BiH, daje još određene prinadležnosti. Nitko na temelju toga ne može ukinuti pravo čovjeku koji je rođen u Bosni i Hercegovini i koji je bio pripadnik Oružanih snaga BiH.
Ministar Helez je izjavljivao da ako postoje dva FMB-2 obrasca onda postoje i dva ministra Heleza. Ja sam dokazao da postoje dva FMB-2 obrasca. Čini mi se da ministar Helez dokazuje da postoje dva ministra Heleza. Sve te aktivnosti ja nemogu drugačije posmatrati nego da netko pokuša svesti broj pripadnika HVO na što manji broj korisnika prava. Mi smo radili jednu analizu koliko se sredstava koja prođu kroz Ministarstvo branitelja plasiraju u nekadašnje dvije komponente oružanih snaga. To otprilike izgleda ovako. Od nekih 350 milijuna maraka koji su se plasirali kada je rađena ova analiza, oko 50 milijuna uživaju korisnici iz komponente HVO-a a oko 300 milijuna maraka uživaju korisnici prava iz Armije BiH. Ja ne mogu drugačije rezonirati nego da je nečiji cilj svesti ta sredstva koja idu bivšim pripadnicima HVO-a na nekih dvadesetak milijuna a da sredstva koja idu bivšim pripadnicima Armije ostanu na razini koja su bila. Drugi je razlog želja da se HVO diskreditira i prikaže kao neka kriminalna organizacija, kao paravojna organizacija. Sve što se čini ima i tu namjeru."
Može li Federacija izdržati teret svih tih davanja?
"Ne može."
Koliko još može izdržavati?
"Ja se bojim da smo već došli u situaciju u kojoj je to gotovo nemoguće. Više ne možemo izdržati. Ako zbrojimo sredstva koja se kroz Ministarstvo branitelja, a u isto vrijeme i kroz Ministarstvo rada i socijalne skrbi, izdvajaju za zbrinjavanje određenih kategorija, ovdje socijalnih a tamo braniteljskih kategorija, to prelazi pola milijarde KM, što je realno gledajući trećina proračuna iz ove godine i gotovo da je nemoguće na taj način dalje funkcionirati."
Helezov put za sukobe
"Tvrdnja ministra Heleza, koja nije izrečena u medijima nego na službenom dokumentu Ministarstva branitelja, kako Armija BiH nije imala logore, već je imala zatvore u kojima su zatvarani prekršitelji zakona BiH ima puno dublje konotacije. Takva izjava vodi ka političkom stavu da su svi Hrvati u BiH prekršitelji zakona BiH, da je kompletan HVO prekršitelj zakona BiH. To su stavovi koji nas vode ponovo u sukobe kakve smo imali 1993. godine jer svaka od strana će naći veliki broj argumenata kojima će dokazati krivicu one druge strane za izbijanje sukoba.
Mi možemo optuživati politička rukovodstva i jednog i drugog naroda u trenutku izbijanja sukoba zbog stavova koji su do toga doveli. Ja sam osobno u rukama držao velik broj dokumenata koji su govorili o vrlo isključivim stavovima i Sarajeva u to vrijeme i Gruda gdje je bilo tada sjedište Hrvatske zajednice Herceg-Bosna. Ako želimo naći rješenje za izlazak iz ove situacije to sigurno nije ovaj put kojim je krenuo ministar Helez. To je put isključivosti, to je put optuživanja i to bez argumenata. Ja takva rješenja ne želim da prihvatim, niti da podržim, rekao je predsjednik FBiH u razgovoru za Dane."
Kolibe, Dretelj, Trusina, Ahmići
Kako kao političar HSP-a i umirovljeni general HVO-a gledate na optužnicu za zločine u logoru Dretelj u kome se HOS-u i HSP-u stavljaju na teret optužbe o političkoj motiviranosti za planski progon Srba u Hercegovini od travnja do kolovoza 1992?
"Prije svega, da objasnim zbog čitateljstva, ja nisam nikad bio pripadnik HOS-a. Zbivanja u HOS-u 1992. godine su za mene nepoznanica i ne mogu o njima niti želim konkretno da govorim. I u vrijeme tih dešavanja ja sam bio u Bosanskoj Posavini. Nisam bio u Hercegovini. Na svaki zločin ja gledam kao na zločin. Kao čovjek, a i kao časnik smatram da svi oni koji su počinili zločin u ovom ratu za te zločine trebaju i odgovarati."
Posjetili ste ovih dana, sami ili zajedno s potpresjednicima Federacije BiH i generalima HVO-a i Armije BIH različita stratišta Hrvata i Bošnjaka u Posavini, Hercegovini i Srednjoj Bosni.
"Ideja o zajedničkoj posjeti stratišta različitih naroda postoji već duže vremena. Pozivao sam da je vrijeme da se posjećuju i mjesta stradanja drugih naroda, a ne samo mjesta stradanja svog naroda. To su prvi koraci u istinskom pomirenju i oprostu. Ja ovo gledam kao na čin uzajamnog priznanja da su se dogodili zločini i kao čin traženja oprosta."
Generali o reisu
Kako ste reagirali na najavu reisa Cerića da sve više Bošnjaka traži da Bosna bude država Bošnjaka i ostalih a Hercegovina samo pokrajina?
"I na sastanku s generalima HVO-a i Armije BiH smo prodiskutirali malo takav stav i moram reći da je mišljenje svih na tom sastanku bilo da takvi stavovi, pogotovo ako oni dolaze iz krugova vjerskih službenika, su protivni Bosni i Hercegovini. Oni u biti daju za pravo Republici Srpskoj i političkim strukturama RS-a koje pokušavaju uvjeriti međunarodnu javnost da je nemoguće funkcioniranje BiH kao države tri naroda. BiH je uistinu zajednica tri naroda Bošnjaka, Hrvata i Srba i samo kao takva može i opstati. Svaki drugi pokušaj prezentiranja stvarnosti drugačije dovodi do stavova koji vode ka podjeli BiH. Stav da Bosna pripada samo Bošnjacima je stav koji podupire podjelu Bosne i Hercegovine i on nikada neće imati moju podršku."
Kako Vi kao hrvatski političar doživljavate ove bezbrojne javne svađe srpskih i bošnjačkih političara? Da li i Vi dijelite dojam da je BiH postala srpsko-bošnjački problem a da se Hrvati guraju u stranu?
"Ni to nije od jučer. Ja sam u doba kada je Paddy Ashdown bio Visoki predstavnik uočio nekoliko poteza koji su dolazili iz određenih međunarodnih krugova koji su ukazivali na to da postoje u određenim međunarodnim krugovima oni koji razmišljaju da bi BiH bilo puno lakše urediti ako bi ona bila zajednica dva naroda. Čini mi se da je i u političkim krugovima Srba i Bošnjaka u BiH, jedan krug političara došao do istog zaključka i da žele stvari pokušati da rješavaju na taj način, odnosno na relaciji Sarajevo – Banjaluka. Isti je to slučaj kao i ova izjava koja je prije neki dan došla od reisa, a to je politika koja definitivno vodi ka podjeli BiH.
Šansu da opstane i funkcionira BiH ima samo kao država tri naroda. Što prije to shvatili, što prije uredimo odnose u BiH na način da jedni druge uvažavamo, bez pokušaja da prevarimo jedni druge. Svo ovo vrijeme od završetka rata pa do danas sve tri nacionalne politike u BiH pokušavale su riješiti svoje probleme na način da prevare one druge i treće. Mi još imamo uspostavljene strukture tako da imamo praktično tri teritorije na kojima prevladava politika jednog naroda. Za sve probleme koji postoje na tom prostoru, na kome vlada određena nacionalna politika, ona je uvijek prstom ukazivala na one druge, da su oni krivi. Hrvatima su krivi Bošnjaci i Srbi, Bošnjacima koji žive na većinski bošnjačkom teritoriju krivi su Hrvati i Srbi, za probleme Srba koji žive u RS-u krivi su Hrvati i Bošnjaci u Federaciji BiH.
Takva politička praksa vodi nas sukobljavanju a to znači da ćemo imati uvijek prisutne tenzije, da ćemo imati situaciju u kojoj ne možemo formirati vlast, ne možemo usvojiti proračun, i to će se uvijek prebijati preko leđa, da tako kažem, bez namjere da nekog uvrijedim, malog čovjeka, poput ovih ljudi koji prosvjeduju ispred zgrade Vijeća ministara zato što ne mogu da ostvare pravo koje im pripada temeljem zakona koji su usvojili i neki od ljudi koji danas sjede u Vijeću ministara. Mislim da je to nedopustivo. To se dešava samo u zemlji kao što je Bosna."
