Ispred Franjevačke galerije u Širokom Brijegu održala se 13. po redu dodjela diploma diplomiranim slikarima, kiparima i grafičara, koji su ovim činom simbolično završili svoje školovanje na Akademiji likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu.
Ovaj čin, osim same dodjele, označava i završna diplomska izložba koja je postavljena u samoj galeriji i koja označava krunu njihovog sveukupnog rada na Akademiji. Diplomanti 2012. godine su: Slađana Karamatić, Boris Lovrić, Boris Veronika, Ivan Miletić, Nina Petrović, Ivana Barišić, Antonija Biliškov, Martin Ivičević, Katica Knezović, Snižana Romanović, Tomislav Zovko, Tihomor Golo, Ana Kožul, Jelena Majić, Ana Perić, Marko Šaravanja, Matea Takač, Ante Leko i Ines Ištoković.
Ponos zbog diploma
Jedan od počasnih gostiju otvorenja diplomske izložbe bio je i profesor doktor Ivo Čolak iz Širokog Brijega, prorektor Sveučilišta u Mostaru, koji je istaknuo svoj ponos što se upravo u Širokom Brijegu rodila pod okriljem franjevaca ova umjetnička ustanova. Nekoliko prigodnih riječi uputili su brojnim posjetiteljima i ravnatelj Franjevačke galerije fra Vendelin Karačić te fra Jozo Pejić, koji je istaknuo da svaki uspjeh stvara zadovoljstvo i ponos.
"I što je uspjeh veći, veće je i zadovoljstvo. Danas, kad devetnaestero dosadašnjih studenata ALU-a Široki Brijeg dobiva u ruke diplome o uspješno završenomu petogodišnjem stručnom obrazovanju, zadovoljstvo zbog postignutog uspjeha je veliko i radost mnogostruka. Ovaj će dan, kao radosnu životnu prekretnicu, s ponosom pamtiti ovi naši mladići i djevojke koji nastavljaju živjeti kao akademski obrazovani ljudi. Pamtit će ga s ponosom i olakšanjem njihove obitelji, posebno roditelji, jer ovim činom ne samo da su njihova djeca postigla akademski stupanj obrazovanja, nego i stoga što je time prestala roditeljska obveza daljnjeg školovanja svoga djeteta", istaknuo je fra Jozo Pejić. Program je vodio fra Vendelin Karačić, koji je ujedno i otvorio izložbu. Diplomantima je čestitao i dekan ALU-a Široki Brijeg Sveučilišta u Mostaru mr. grafike, prof. Igor Dragičević.
Nakon uručenja diploma u ime diplomanata nazočnima se obratila Slađana Karamatić, magistrica grafike.
"Završno školovanje i dobivanje diplome u ruke za studente je jedan od najvažnijih životnih ciljeva i višegodišnjih snova. Svatko od vas izgradio je zaseban autoritet u skladu s vlastitom osobnošću. Obogaćivali ste naša obzorja na temelju vlastitih znanja i iskustava. Kroz svoj rad ste pokazali da nas u životu moraju pratiti čvrsti stavovi, a obilježiti visoko postavljeni ciljevi. Mi diplomanti u ovoj prigodi još jednom se iskreno zahvaljujemo svima koji su nas kroz prethodnih pet godina stručno vodili ili su na bilo koji način podupirali naše školovanje i napredovanje u bilo kojem smislu", istaknula je Karamatić.
Posebni stilovi
Diplomirani povjesničar umjetnosti Tomislav Ćavar dao je stručni osvrt na radove ovih umjetnika. Tako za skulpture Ante Leke kaže da ostavljaju dojam živog bića koje bude maštu, pozivaju na igru i vraćaju u djetinjstvo, Nina Petrović pak polazi od oblika roga radi dekonstrukcije forme koju ponovno slaže u konstrukciju, pritom ne narušavajući prirodnu strukturu kamena, Ivan Miletić je inspiriran zmijom kao mitološkim bićem i izvorom straha, odlazi u vrijeme predromanike u kojem se mitologija isprepletala s kršćanstvom, Boris Veronika grafikama nadrealistički pristupa temi rađanja i umiranja. Na apstraktnoj crnoj podlozi u pozi porođaja postavlja nježne zaobljene forme žene iz kojih se iščezava majčinski instinkt i karakter. Tihomor Golo djelom promišlja o životu u tri faze, koje svodi na geometrijske oblike, i jednostavnim izražajnim sredstvima želi ispričati priču. Grafike su mu lišene detalja i svedene su mu na znak. Slađana Karamatić proučava položaj čovjeka u urbanim ambijentima. Reducira ljudski lik na najbitnije smjestivši ga u geometrizirani prostor modernog grada. Ana Kožul u vrtlogu svakodnevnice, brzine kotača, zupčanika, turbina propelera i nametnutog globalnog pokreta želi skrenuti pozornost na otmjeni, pozitivni ljudski pokret iz vremena balova kao oblika društvene komunikacije. Matea Takač slaže grafičke ploče jednu za drugom na listove velikih formata u obliku filmske vrpce. Boris Lovrić problematizira kulturno naslijeđe, pojam nacionalnog identiteta i zuba vremena koji sve to nagriza. Ana Perić pojednostavljuje forme krajolika, stvara ambijente potpunog smiraja i meditacije.
Boje i dinamika
Likovni jezik Jelene Majić precizan je i jasan, intimno prilazi banalnostima kao što su pribor za četkanje cipela ili igla za šivanje. Marko Šaravanja bavi se terminima kiča, banalnosti i trivijalnosti koji su mnogim umjetnicima tabu tema. Martin Ivičević slika urbane poliptihe i prikazuje društvo koje izmiče kontroli. Tomislav Zovko iz svog slikarstva isključuje boje, sivo, crno, bijelo dominantni su mu u svim djelima. Ivana Barišić nastoji svjesno materijalizirati snagu duha iz boje, pokreta, duktusa kista, snage kolorita i dinamike kojom se sudaraju volumeni. Katica Knezović slika pejzaž na drugi način, kod nje su volumeni jasni, očišćeni od svih detalja i svedeni na nadrealni magični ambijent. Antonija Biliškov radi male slikarske formate različitog likovnog karaktera slažući ih na potpuno intuitivan način. Snižana Romanović divovskim formatima promatra život u njegovim trima fazama: mladost, zrelost i starost. Na svim slikama čovjek je zarobljen apstraktnom ljuskom i nema mogućnost izlaska. Ines Ištoković slika obične svakodnevne situacije, prisutan je glazbeni kolorit, bajkoviti prikazi dječjeg svijeta iz mašte, nadrealno i romantično tretiranje svakodnevnih situacija u kojima se najčešće pojavljuje mačka.
Svi ovi diplomanti trinaeste generacije Akademije likovnih umjetnosti u Širokom Brijegu, u klasama profesora Nikole Vučkovića, Mire Petrica, Ante Kajinića i Antuna Borisa Švaljeka, naobrazbu se stekli na instituciji koja svoja znanja baštini na iskustvu i tradiciji te istraživanju o sadašnjosti i promišljanju o budućnosti.
Nazočne je zabavljala klapa Hrvoje iz Mostara, a diplomanti su svoje slavlja nastavili u hotelu 'Đulić' u Širokom Brijegu do jutra.
