U organizaciji Udruge hrvatskih novinara (UHN) u BiH, danas je u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače upriličen okrugli stol na temu "Hrvatsko pitanje u BiH – Medijsko predstavljanje". Središnja tema bio je hrvatski TV kanal, za čiju je uspostavu Vijeće ministara prije nekoliko dana dalo zeleno svjetlo.
Nakon svega rečenog, čini se kao da je ova rasprava poslužila samo kako bi se ponovilo ono što se dosad uvijek i govorilo, bez nekakvih novih zaključaka koji bi možda mogli osvijetliti put do ostvarivanja te velike želje sigurno većine Hrvata u BiH.
Konsenzus svih govornika bio je da ovaj narod zaslužuje kanal na svome jeziku, i to po svim međunarodnim konvencijama, deklaracijama o ljudskim pravima i sl. Govornici okruglog stola dali su presjek medijske slike u ovoj zemlji, apostrofirajući kako su Hrvati u potpunosti zakinuti kada je u pitanju zastupljenost na televiziji.
Profesor na mostarskom Sveučilištu Milan Vego kazao je kako su o medijima u BiH pretežito razgovarali političari bez značajnije struke, što je imalo i loš krajnji rezultat.
"Zbog toga oni snose krivicu za ovakvo stanje. BiH je multietnička i multikulturalna zemlja, u kojoj žive tri konstitutivna naroda i veliki broj nacionalnih manjina. Hrvatski narod, na temelju svih europskih konvencija o ljudskim pravima, ima pravo na svoj jezik. Velika je odgovornost na političkim predstavnicima hrvatskog naroda", kazao je Vego.
Dok se govorilo o odgovornosti političara za zakinutost bh. Hrvata u javnim medijskim servisima, nisu se konkretno spominjala nikakva imena, ali se lako dalo zaključiti kako je za to odgovorna bošnjačka politika, te politika međunarodne zajednice. Uloga samih Hrvata, odnosno njihovih političkih elita, nije dobila konkretnu kritiku, dapače istaknuto je kako oni nisu mogli mnogo ni učiniti s obzirom da bi uvijek bivali preglasani kada bi se o ovome odlučivalo u zakonodavnim tijelima.
I dok većina Hrvata u BiH priželjkuje TV kanal na svom jeziku, postoje i oni koji smatraju kako to nije potrebno, nego da je potrebno tražiti svoje mjesto u već postojećim javnim servisima. Jedan takav je novinar Ilija Šagolj, koji navodi primjer kako se na BH Radiju 1 može bez problema govoriti hrvatskim jezikom.
"Večeras ću ja biti nacionalni izdajnik. Nemojte sad kazati da je Ilija Šagolj protiv hrvatskog kanala. Ne, ja sam za objektivno informiranje. Imamo li mi Federaciju? Zauzmimo svoje mjesto u Federaciji! Zašto Hrvatskom radiju Herceg Bosne nismo našli mjesto u okviru Federacije BiH?!" upitao je Šagolj.
U istom trenutku dok su građani BiH podijeljeni na one koji su za novi kanal, te one koji su protiv, dosta je i onih koji su mišljenja kako ova tema služi čisto kao mehanizam odvlačenja pozornosti i prikupljanja bodova upravo onih subjekata koji se preko iste sukobljavaju.
Hoće li od uspostave hrvatskog kanala biti ičega konkretnog ili će ova tema, kao i mnogo puta dosad, ostati magla u očima građana, te kakve će reakcije izazvati ili jedan ili drugi slučaj, vrijeme će pokazati.
