Pretaći rad Vlade Zapadnohercegovačke županije od prošle godine, građani ove županije sve manje vjeruju da se stanje može popraviti, a da su pred potpunim kolapsom, prvo je što im pada na pamet. Naime, Vlada u prošloj godini nije uspjela realizirati niti polovicu predviđenoga. No, Vlada Zdenka Ćosića, suočena s katastrofalnim dugovima, uporno zatvara oči pred istinom što, naravno, šteti ne samo županiji, nego i njezinim građanima.
Kvaliteta života u ZHŽ-u je, po raznim pokazateljima, vrlo loša, stopa nezaposlenosti alarmantna, a prosječna plaća nedovoljna za zadovoljavanje najosnovnijih životnih potreba. U takvoj alarmantnoj situaciji kompletna društvena energija morala bi biti angažirana na iznalaženju rješenja za ozbiljne probleme, međutim, Vlada ZHŽ-a potpuno ignorira interes lokalne zajednice i njezinih građana, opsjednuti su sobom i svojim igrama te međusobnim stranačkim natezanjima.
Praksa nerada
U Zapadnohercegovačkoj županiji ustaljena je praksa nerada. To je bilo jasno i kada je CCI pred kraj prošle godine objavio izvješće o rezultatima rada Vlade i Skupštine ZHŽ-a prema kojem je u prvih pola godine 2012. bilo jako loše, tri mjeseca kasnije ništa bolje. Stoga se postavlja pitanje: Je li Vlada dorasla zadatku upravljati ovom županijom? Ako kažemo da je u 2012. godini realizirala svega 42 posto od planiranog, odgovor je i više nego jasan.
Umjesto 27 zakona, razmatrala je tek njih 9. Nastave li ovim tempom i u ovoj godini, trebat će barem pet godina da zajedno izvrše ionako skroman godišnji plan. Nisu samo negativne ocjene CCI-ja, nego i izvješća federalnih revizora o financijskom poslovanju ove županije prema kojima vladajuća struktura troši više nego što im to zakon dopušta.
Financijska situacija na početku ove godine u županiji je izuzetno teška, budući da je prisutan dug od 45,94 milijuna maraka i kratkoročne obveze od 34 milijuna maraka, a pod prijetnjom je moguća blokada računa.
Jedino što je Vladi pošlo za rukom jest da je našla način kako pomoći sebi što se tiče popravljanja financijske slike u županiji. Na nepopularan potez rezanja toplog obroka i plaća prosvjetarima odgovoreno im je negodovanjem i štrajkom, na što je Vlada samo nonšalantno odmahnula rukom i nastavila raditi po svome.
Unatoč poražavajućim financijskim pokazateljima, ne radi se gotovo ništa da se stanje popravi. Primjerice, na sjednicama Vlade donose se uglavnom odluke o nekim novim zaduženjima, dok je županijska Skupština opet neka sasvim druga priča. Nositelj zakonodavne vlasti u županiji prošle je godine u 9 mjeseci održao samo 3 sjednice tijekom kojih je usvojen samo jedan zakon, onaj koji se odnosi na izvršenje proračuna za tekuću godinu. Sva tri zasjedanja bila su u travnju i lipnju, a zastupnici su plaće primali za svih devet mjeseci, što je građane ove županije koštalo oko 300 tisuća maraka.
Propast
Kako vrijeme prolazi, građanima županije sve je jasnije da brod koji već odavno tone uskoro će i potonuti. O tome se priča u svakom kutku. Što se to događa s ovom Vladom, je li svjesna svojih pogrešaka te kada će i hoće li uopće nešto poduzeti da ovu županiju izvuče iz 'čabra' u koji ju je i bacila, top tema je u ovoj županiji, nekad gospodarskom ponosu BiH.
Jedino što bi ogorčene građane donekle zadovoljilo u ovom trenutku jest da Vlada ZHŽ-a 'kusa' ono što je sama zakuhala. S obzirom da njihova nesposobnost vodi u propast, smatraju građani, podnošenjem ostavki pokazali bi barem malo ozbiljnosti i dostojanstva prema onima koji su im pomogli zasjesti u fotelje iz kojih samo mirno promatraju kako županija polako propada.
