Hoćemo li i dalje u Hrvatsku s osobnim iskaznicama?

Naša zemlja i Hrvatska krenule su u zajedničku diplomatsku ofenzivu prema Europskoj uniji čiji je cilj očuvanje sadašnjeg režima prelaska granice s osobnim iskaznicama i nakon što RH uđe u Uniju 1. srpnja ove godine. Iz Ministarstva sigurnosti BiH, koje je jedna od vodećih institucija naše zemlje uključena u ovaj proces, doznajemo kako su svojim kolegama u Hrvatskoj dostavili svu potrebnu dokumentaciju i argumentaciju kojom se objašnjavaju razlozi zadržavanja sadašnjeg režima prelaska granice i nakon 1. srpnja. U međuvremenu Hrvatska i BiH su već na bilateralnoj razini dogovorili omogućavanje korištenja osobnih iskaznica, a RH će pritom pružiti punu potporu zahtjevima BiH pred institucijama Unije u Bruxellesu.

"Mi smo pripremili sve potrebne dokumente koji su bitni za ovu tematiku te ih proslijedili Hrvatskoj, koja će ih, uz svoje argumente, koristiti prilikom predavanja zahtjeva Europskoj uniji za zadržavanje sadašnjeg modaliteta prelaska granice", pojasnio je naš sugovornik iz Ministarstva sigurnosti BiH, istaknuvši kako se još uvijek ne zna kada će Hrvatska poslati svoj službeni dopis da se na neku od idućih sjednica Europskog vijeća uvrsti i ova točka.

Samo za Hrvatsku

Hoće li bh. građani do 1. srpnja dočekati rješenje koje će im odagnati brige s kojima se trenutačno susreću, ovisi o uspješnosti diplomatske ofenzive, a naš je sugovornik samo naveo kako će se do tog datuma konačno znati i službeni stav Europske unije o ovom pitanju. Naime, za razliku od nekih drugih otvorenih pitanja u kojima glavnu riječ vodi Europska komisija, ovdje konačnu odluku praktički donose sve članice, a poznato je da je Europsko vijeće nekad rigorozno kada se radi o pravilima i odstupanjima od istih. Naime, službena politika je da se schengenska granica prelazi isključivo uz važeću putnu ispravu na koju se građanima trećih zemalja zatim stavlja pečat kao način mjerenja duljine boravka u članicama Unije. Međutim, naša zemlja ovdje traži izuzetak samo za Hrvatsku, koja nakon ulaska u EU neće po automatizmu postati dio schengenskog prostora. Drugim riječima, za sve ostale zemlje koje čine Schengen i dalje će važiti pravilo o korištenju putovnice pa će tako građani BiH koji ulaze u Sloveniju morati imati putovnicu.

Mjera pritiska

Osim ovih BiH računa i na druge argumente poput tradicionalne povezanosti dviju zemalja, dužine granice, turističke sezone koju iz godine u godinu prati povećan broj prelazaka, ali i činjenice da državljani BiH nisu tražili azil u Hrvatskoj niti su kršili režim korištenja osobne iskaznice. Ipak, u svemu ne treba isključiti ni mogućnost da EU kao mjeru pritiska prema vlastima BiH zbog neprovođenja presude u slučaju "Sejdić - Finci" upravo iskoristi problematiku osobnih iskaznica. Drugim riječima, možda neudovoljavanje molbama BiH ili pak odugovlačenje s donošenjem rješenja bude i neka vrsta ucjene prema političarima u našoj zemlji.

MVP preuzima inicijativu

U institucijama BiH itekako su svjesni da postoji mogućnost krutog tumačenja pravila. Stoga je Ministarstvo vanjskih poslova na sebe preuzelo zadaću poduzimanja odgovarajuće diplomatske aktivnosti prema državama članicama

Sastanak s veleposlanicima

O ozbiljnosti s kojom su institucije BiH krenule u zadržavanje sadašnjeg režima prelaska granice svjedoči i najava sastanka s veleposlanicima svih članica Unije u BiH koji bi se u Sarajevu trebao održati za nekoliko dana. Istodobno, i hrvatska diplomacija već jedno vrijeme traži rješenje kod europskih kolega koje bi zadovoljilo interese građana BiH.

Dario Pušić [ Dnevni list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari