Skupština ZHŽ, na svojoj će sjednici u petak na dnevnom redu imati prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama zakona o državnim službenicima u tijelima državne službe u ŽZH.
Ovaj prijedlog Zakona je «dorađen» u prosincu prošle godine, a pregledavajući izmijenjene članke možemo zaključiti da politika ponovno upliće prste i povratkom na nedemokratske metode pokreće ukidanje prava državnih službenika, te ponovno otvara vrata političkoj «mašineriji» da u društva pravi sustav podobnosti i pogodnosti.
Ministrica pravosuđa Borka Herceg – Lukenda (HDZ1990) i Vlada ZHŽ premijera Zdenka Ćosića (HDZBiH), već su imali mnogo kritika na račun ovog Zakona. Zakon nije usklađen sa istovjetnim na razini Federacije, ali kako malo ljudi kod nas obraća pažnju na demokratske domete društva, uvijek su prolazili zahtjevi političara, kako bi kroz zapošljavanja dijelili «plijen» svom članstvu. Kroz dosadašnju politiku u našoj Županiji «plijen» se dijelio neobrazovanim osobama s lažnim diplomama, što je i danas slučaj u sadašnjoj Vladi ZHŽ, gdje je ministar na službeničko mjesto bez natječaja postavio osobu s lažnom diplomom.
Rukovodeći službenici u upravama će od sada biti birani na mandat od 4 godine i u potpunosti su zakinuti u odnosu na svoje kolege u drugim dijelovima Federacije BiH.
Uz to sporna su dva članka ovog županijskog zakona:
Članak 24. mijenja se i glasi:
(Sporazumno preuzimanje državnog službenika iz
drugog tijela državne službe)
(1) Tijelo državne službe može sporazumno sa drugim tijelom državne službe u
Županiji, uz suglasnost ili pismeni zahtjev državnog službenika, preuzeti državnog službenika
na poziciju koja je istovjetna poziciji s koje se vrši preuzimanje.
(2) Iznimno od stavka (1) ovog članka, tijelo državne službe, može ako to traže
potrebe službe i bez pristanka državnog službenika uz obvezno navođenje razloga zbog kojih
se vrši preuzimanje državnog službenika, sporazumno s drugim tijelom državne službe
preuzeti državnog službenika na poziciju koja je istovjetna poziciji s koje se vrši preuzimanje.
(3) Preuzimanje se vrši pismenim sporazumom tijela državne službe uz suglasnost
Agencije. Primjerak sporazuma i rješenje o postavljenju dostavljaju se Agenciji radi
evidentiranja u registru državnih službenika.
Evo kako glasi ovaj članak u federalnom zakonu:
Član 22b.
Sporazumno preuzimanje dužnosti
državnog službenika iz drugog organa državne službe
Organ državne službe može sporazumno sa drugim organom državne službe iste razine vlasti i uz suglasnost ili pisani zahtjev državnog službenika preuzeti državnog službenika sa iste ili slične pozicije, a kod rukovodećih državnih službenika iz članka 6. stav 1. a ovog Zakona može preuzeti samo one rukovodeće državne službenike iz točke 2.4.5. koji se nalaze na poziciji radnog mjesta koja je istovjetna poziciji radnog mjesta na koje se vrši preuzimanje. Preuzimanje se vrši pismenim sporazumom organa državne službe od čega se primjerak sporazuma i rješenja o postavljanju dostavljaju Agenciji.
Komentar ovog članka:
Sporan je stavak 2 ovog članka, jer razlozi kao i obično mogu biti izmišljeni i potrebe službe ne može biti nametanje preuzimanja, jer nametnuto preuzimanje može biti i sama volja rukovoditelja tijela uprave, a da zapravo nema potrebe službe. Ako se ovo prihvati onda se može dogoditi da državni službenik mijenja svoje radno mjesto i instituciju svaka dva mjeseca što je apsurdno.
Drugi sporni članak županijskog Zakona kojeg izdvajamo je:
U članku 59. stavak (1) iza riječi: „Agencije“ umjesto zareza stavlja se interpunkcijski znak točka (.), a ostali dio teksta briše se.
Evo kako glasi ovaj članak u federalnom i ranijem županijskom zakonu:
Članak 59.
Postupak za prestanak radnog odnosa
1. Državnog službenika razrješava rukovoditelj organa državne službe, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, s izuzetkom člana 51.,stav 1., točka h ovog zakona.
…..
4. Državni službenik iz stava 1. ovog članka, može u roku od 15 dana od prijema odluke o razrješenju, da podnese žalbu Odboru za žalbe. Žalba odlaže izvršenje odluke o razrješenju.
Komentar ovog članka:
Zakonom o Upravnom postupku F BiH propisano je da osoba ima pravo žalbe na rješenje 15 dana od prijema istog, a žalba odlaže izvršenje rješenja do donošenja rješenja o žalbi, osim u zakonima u kojima je propisano da žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Donošenjem ovakvog zakona krše se odredbe zakona o upravnom postupku i diskriminiraju se državni službenici, jer im se oduzima pravo na žalbu, a rješenje odmah postaje izvršno.
Očito je da je ovaj zakon neslavan uradak Ministarstva pravosuđa. Vraća ZHŽ u političko jednoumlje, u ponovno političko mešetarenje i pravni kaos.
Mnogo je Zakona mijenjano po naputcima političkih vođa, pa vjerojatno se tako mijenja i ovaj zakon.
Koliko obrazovanje imaju pojedini ministri i jesu li moćni da procjenjuju znanje i obrazovanje državnih službenika, kojima zakon nalaže isključivo rad prema zakonu.
Političari se žele igrati ljudima, pogodovati svojim stranačkim taborima. Tako je bilo i s Fabusom, pa i mijenjanjem zakona po kome savjetnici mogu biti osobe sa višom školom umjesto visoke, a ministri mogu biti bez obrazovanja, ali mogu ocjenjivati državne službenike s visokom školom.
U ovom se zakonu pozivaju na jedinstvene kriterije u svim županijama. Ministrica Borka Herceg - Lukenda i premijer Zdenko Ćosić bi trebala navesti barem jednu županiju u Federaciji u kojoj savjetnik ministra može biti sa višom školom.
Zbog toga se ovoj politici i zakonu ne može vjerovati. Bave se razvaljivanjem zakona, koje je prije nekoliko godina sugerirala EU i OHR, kako bi se uskladili sa demokratskim stečevinama normalnih društava.
