Suočeni s problemima s devetogodišnjim obrazovanjem, Nezavisni sindikat osnovnih škola ZHŽ-a prije nekoliko dana uputio je Vijeću ministara BiH zahtjev za intervenciju povodom kršenja konvencija o pravima djeteta te okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH.
Naime, u zahtjevu navode kako je odluka koju je donijela Skupština ZHŽ-a da se 1. razred devetogodišnje osnovne škole skrati sa 175 na 90 radnih dana, odnosno sažme na samo četiri mjeseca, ostavila negativne posljedice po djecu. Uz to traže da se istraži zašto je diskriminirano 985 djece, koliko ih je upisano u 1. razred u ovoj županiji, u odnosu na svoje vršnjake u cijeloj državi koji su u rujnu 2012. godine nesmetano krenuli u školu.
"Poslije nastave djeca su vidljivo iscrpljena, zbog 'zbijenog' nastavnog plana i programa teže usvajaju gradivo, a kod mnogih se stvara odbojnost prema školi. Ne treba ni govoriti da su djeca s posebnim potrebama osobito pogođena ovakvim zakonom. Gotovo je nemoguće u tako kratkom vremenskom roku istražiti kojem je djetetu potrebna posebna pomoć, izvršiti kategorizaciju i napraviti plan rada s takvim djetetom. Obraćali su nam se brojni roditelji koji smatraju da su njihova djeca iskorištena kao pokusni kunići i koji su na kraju ogorčeni jer nema nikoga da im pomogne i da ih čuje. Budući da se već u početku vidjelo kako je skraćivanje školske godine bio potez koji graniči s kriminalom i zlostavljanjem djece, uputili smo niz zahtjeva svim relevantnim institucijama koje se slažu da je skraćivanje 1. razreda osnovne škole u nesuglasju s obvezama propisanim Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH te da je daljnje provođenje ovakve mjere nedopustivo. Neki od njih su apelirali na Ministarstvo obrazovanja ZHŽ-a, tražili da uskladi svoj zakon s Okvirnim zakonom o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH, da prestane s narušavanjem dječjih prava koja jamči Konvencija o pravima djeteta. Međutim, dobili su, kao i mi, samo šture odgovore o tome da je sve u županijskoj nadležnosti i da je sve urađeno po zakonu."
"U međuvremenu je ministrica Helena Lončar odjelima za društvene djelatnosti naše županije poslala naputak da se upisi u prvi razred obave u svibnju, a provjera psiho-motoričkih sposobnosti tek u listopadu. Iz toga se može zaključiti da nije uvažila primjedbe i sugestije učiteljskih vijeća te da namjerava zakinuti i sljedeću generaciju prvašića za obrazovanje primjereno njihovom uzrastu i mogućnostima", kažu u sindikatu.
Podsjetimo, sindikat i roditelji ove djece puno puta su tražili odgovore hoće li biti regularna godina toj djeci, hoće li se, kada završe devet godina, priznati njihova svjedodžba s kojom će se možda poželjeti upisati u srednju školu u susjednoj Hrvatskoj, hoće li se ta ista djeca, kada završe prvi razred u samo 4 mjeseca, moći upisati u školu u nekoj drugoj županiji. Međutim, sva njihova pitanja ostala su bez odgovora. Zbog toga su najavljivali da će protiv županije i resornog ministarstva podići tužbu.
Nestalo 35 posto nastavnih sati
Nezavisni sindikat je podsjetio kako je u ZHŽ-u predviđeno 288 nastavnih sati na godinu, što u odnosu na 442 nastavna sata na razini FBiH iznosi samo 65% fonda nastavnih sati.
"Gdje je nestalo 48% nastavnih radnih dana i 35% nastavnih sati? Smije li se školska godina toliko skratiti? Kako ovaj maratonski tempo rada utječe na psihički i emotivni razvoj najmlađeg i najosjetljivijeg uzrasta djece? O ovim pitanjima nitko tko je donosio odluke nije vodio računa, niti Skupština ZHŽ-a niti nadležno ministarstvo", ističu u sindikatu.
