Iako iz hrvatske Vlade dolaze neslužbene informacije kako se užurbano radi na "kresanju" mirovina za 10.008 pripadnika HVO-a koji su ratovali na teritoriju BiH, ali su u razdoblju od 1997. do 2001. godine dobili potvrdu da su ranjeni na južnom bojištu u Hrvatskoj, iz HVIDRA-e Herceg Bosne jasno poručuju kako su te najave na razni spekulacije. Podsjetimo, radi se o braniteljima koji jesu ratovali u našoj zemlji, ali koordinirano s HV-om jer su ratovali protiv istog neprijatelja.
Cijela priča oko ovih pripadnika HVO-a zakotrljala se kada je dio rješenja oko mirovina nestao iz državnog arhiva, a dvjestotinjak pripadnika HVO-a tužilo Hrvatsku. Naime, oni su na osnovi tih rješenja tražili i sva ostala prava, iako je dogovor bio da dobivaju samo mirovinu. Sve to Hrvatsku bi koštalo milijune i milijune kuna, pa su hrvatske vlasti odmah najavile kako će povući protumjere.
"Mislim kako od "kresanja" mirovina ili izbacivanja iz prava pripadnika HVO-a s južnog bojišta neće biti ništa, ali će Hrvatska i resorno ministarstvo pokrenuti protutužbe za sve one koji su tužili Hrvatsku", istaknuo je Dragan Radić, predsjednik HVIDRA-e HB.
Dogovor
On nam je potvrdio kako je konstantno u kontaktu s ministrom branitelja RH Predragom Matićem i kako je stav HVIDRA-e da se zajamčena prava pripadnika HVO-a ne diraju te da oni ne mogu utjecati na to hoće li netko pojedinačno podići tužbu protiv Hrvatske.
"U slučaju da Hrvatska želi da se mijenjaju iznosi mirovina ili bilo što drugo, to će morati raditi zajedno s BiH. Prema tome, bilo kakve promjene moraju biti rezultat dogovora dviju zemalja", naglasio je Radić.
Međutim, kako su objavili hrvatski mediji, određene priče oko rješavanja ove problematike već su započele između dvije zemlje, iako Hrvatska još uvijek nije poslala nikakav službeni zahtjev. Naime, iz Hrvatske se u posljednje vrijeme sve češće može čuti kako se napokon mora riješiti status onih ljudi koji ostvaruju pravo na mirovinu, a nema ih u registru hrvatskih branitelja jer su ratovali u BiH, a ne u Hrvatskoj.
"Moramo te ljude "legalizirati" na neki način. Njih u registru branitelja nema, oni nemaju svoj ratni put u Hrvatskoj jer su se borili u BiH. Dobili su rješenja o ranjavanju na južnom bojištu, pa onda i rješenja o invalidnosti, izdano je čak 10.008 takvih rješenja, iako na južnom bojištu nisu bili. Vlast je na taj način krajem devedesetih odlučila pomoći pripadnicima HVO-a, oni doista jesu ranjeni, ali ne u Hrvatskoj", pojasnili su za Novi list iz Vlade RH.
Kompleksna situacija
Ukoliko bi se "kresanja" zaista i dogodila, Hrvatska bi napravila znatne uštede. Prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina koju dobivaju pripadnici HVO-a je oko 2,8 tisuća kuna. Inače, mirovine za 10.008 pripadnika HVO-a po ovom scenariju bile pri prepolovljene.
Prema izračunima kojima barataju hrvatski mediji, država na isplatu mirovina pripadnika HVO-a izdvaja oko milijardu kuna, pa bi promjena njihovog statusa značila i manji trošak, koji bi pao na pola milijarde kuna. Međutim, i iz Vlade RH navode kako bi se sve navedeno moglo uraditi jedino u dogovoru s bh. stranom, odnosno određenom vrstom proširenja međudržavnog ugovora između BiH i Hrvatske.
Vrlo je teško očekivati da bi naša zemlja mogla prihvatiti ovakav scenarij. Razlog je vrlo jednostavan - pripadnici HVO-a koji su mirovinu iz Hrvatske ostvarili na osnovi međudržavnog ugovora dobivaju određena prava i u BiH, a to bi u navedenom scenariju imalo i nekoliko tisuća novih branitelja, što prevedeno znači novi udar na permanentno prazan federalni proračun. Iz svega navedenog jasno je kako se radi o kompleksnoj situaciji, koja se sasvim sigurno neće riješiti u nekom kraćem razdoblju, nego će tome prethoditi brojni razgovori i dogovori.
Isplata mirovina
Kada su u pitanju mirovine koje pripadnici HVO-a primaju u Hrvatskoj, izuzetno je važno napomenuti kako onima koji primaju tu mirovinu na osnovi ugovora između BiH i Hrvatske, neće biti smanjenja primanja. Naime, prema spomenutom ugovoru, Hrvatska se obvezala isplaćivati mirovine stradalnicima rata u BiH koji su bili pripadnici HVO-a te za te ljude ništa se neće promijeniti.
Inače, radi se o oko 7000 takvih branitelja.
Helez: Bez razgovora oko južnog bojišta
Zukan Helez, ministar za pitanja branitelja i invalida FBiH, u razgovoru za Dnevni list potvrdio je kako sa Matićem nije imao razgovore na temu pripadnika HVO-a koji imaju potvrdu da su ratovali na južnom bojištu.
"Do sada nismo razgovarali o bilo kakvoj mogućnosti da se prava pripadnika HVO-a koji imaju potvrde da su ratovali na južnom bojištu reguliraju novim ugovorom između BiH i Hrvatske. Hoće li u budućnosti biti takve inicijative iz Hrvatske, ostaje da vidimo", kratko nam je kazao Helez. Uz to, nije želi špekulirati o daljnjim koracima koje bi se poduzeli ukoliko bi zaista iz Hrvatske i došao takav zahtjev, kazavši kako prvo treba sačekati i vidjeti hoće li se to dogoditi, a nakon toga razgovarati o daljnjim koracima.
