Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Građane nitko ne pita za mišljenje

blee

U Sarajevu je danas predstavljeno Izvješće o provođenju konzultacija u institucijama BiH koji je pokazao kako većina ministarstava i drugih institucija samo djelomično provode Pravila za konzultacije. Izvješće su zajednički izradili Ministarstvo pravde BiH i Udruga za demokratske inicijative Sarajevo s ciljem utvrđivanja stanja u oblasti uključenosti građana u procesu formiranja određenih dokumenata čija primjena izravno utiče na građane.

Pomoćnik ministra pravde BiH Niko Grubešić je, u izjavi za medije upriličenoj nakon predstavljanja Izvješća, pojasnio da je provođenje Pravila za konzultacije od izuzetne važnosti.

"Osim toga, nezaobilazno je provođenje i internih pravila unutar institucija kada se radi novi propis. Mi iskreno želimo da u ovoj oblasti imamo što bolje riješeno stanje, a koje polučuje najbolje rezultate. U ispunjavanju ovog cilja, neophodno je sudjelovanje građana, organizacija civilnog društva, profesionalne i akademske zajednice koji mogu doprinijeti kvalitetnijem kreiranju politika" - pojasnio je Grubešić.

Predstavnica Udruge za demokratske inicijative Snježana Ivandić-Ninković istaknula je da civilno društvo nije zadovoljno primjenom Pravila za konzultacije.

"U ovoj državi nitko ne pita građane šta oni misle o određenim popisima, strategijama i politikama. Sam mehanizam konsultacija koji je ustanovljen 2007. se ne primjenjuje, s izuzetkom Ministarstva pravde BiH koje je izradilo i interni program kojim regulira određene obaveze samih službenika" - kazala je Ivandić-Ninković.

Veliki problem u neimplementaciji Pravila ogleda se i u neimenovanju koordinatora u pojedinim institucijama, a koji je ključna osoba u komunikaciji s civilnim sektorom.

"Ono što mi radimo u samom procesu konzultacija, dajemo komentare, predlažemo amandmane i kreiramo opsežne dokumente na određeni propis ili zakon što je obiman posao, a na kraju ne znamo gdje sve to završi jer prečesto nemamo nikakve povratne informacije. Neki naši amandmani budu i usvojeni, neki odbijeni, a mi ne znamo zašto su odbijeni i ne pruža nam se prilika za pripremu nekih drugih prijedloga" - naglasila je Ivandić-Ninković.

Pojasnila je da postoje minimalne konsultacije i opsežne konsultacije. Minimalne su one koje podrazumijevaju da određeni dokument ili propis bude postavljen na web stranici konkretne institucije gdje se nalazi 30 dana. U ovom vremenskom periodu građani mogu, putem obrasca, davati primjedbe i prijedloge.

"Mnogo je bitnije da postoje i opsežne konsultacije, a koje bi trebale biti provođene u slučajevima kada je riječ o propisima ili zakonima koji se tiču direktno građana. Ova vrsta konsultacija nikada do sada nije urađena" - izjavila je Ivandić-Ninković.

Cilj provođenja konzultacija je osigurati da se tijela javne vlasti u većoj mjeri usmjere na zadovoljenje potreba građana, na način da će njihove potrebe uzeti u obzir u postupku razvoja i izrade javnih politika i propisa u BiH. Pitanje konzultacija je od izuzetne važnosti na europskom putu u BiH imajući u vidu činjenicu da Lisabonski ugovor jamči svakom građaninu pravo sudjelovanja u demokratskom životu EU te propisuje da se odluke tijela EU donose što je moguće otvorenije i bliže građaninu.

FENA

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari