Za rad "na crno" kazne i do 200.000 KM

Nakon što je Vlada FBiH jednoglasno usvojila Nacrt zakona o prekršajima, ministar pravde u Vladi Federacije BiH Zoran Mikulić pojasnio je da se tim zakonskim rješenjem uvodi više novina, a osnovni razlog je da se stane ukraj konstantnom kršenju Zakona od fizičkih i pravnih osoba, posebno pojavi gdje je određenim privrednim subjektima isplativije platiti kaznu od 1.000 KM nego izmiriti zakonske obaveze prema državi i prema drugim fizičkim osobama u daleko većem iznosu.

"Svjedoci smo svakodnevnog kršenja propisa iz prekršaja u oblastima radnog prava gdje su i više nego ugrožena prava ljudi koji rade nacrno, ali istovremeno države koja ostane uskraćena za sredstva kojima bi se inače punili odgovarajući fondovi iz oblasti zdravstvene zaštite ili mirovinskog osiguranja. Primjera radi, poslodavac kod kojeg se zateknu osobe bez odgovarajućeg ugovora o radu ili žargonski rečeno osobe koje rade nacrno, plati 1.000 KM novčane kazne, izbjegavajući istovremeno platiti porezne obaveze prema državi u daleko većem iznosu od 1.000 KM" - pojasnio je ministar Mikulić.

Novi zakon predviđa mogućnost propisivanja novčanih kazni do 200.000 KM za prekršaje iz oblasti poreza, carina, financija, zaštite okoliša i koncesija, radnih odnosa i zaštite na radu.

"Ovim povećanjem raspona kazni pravi se prvi korak u uvođenje discipline za poštivanje zakonskih odredaba, jer se u ovim okvirima moraju izmijeniti i drugi propisi da bi konačno došlo do povećanja kazni. Pri tome mislimo na kaznene odredbe Zakona o radu, Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju i drugih materijalnih propisa kojima se propisuje visina kazne za pojedine prekršaje. Po novom zakonu novčana kazna za fizičku osobu se može propisati do 10.000, za odgovornu osobu do 20.000, a za pravnu osobu do 200.000 KM" - precizirao je ministar Mikulić.

Naglašava da je u tijeku izrada ovog zakona bilo primjedbi da se ovakvim zakonskim odredbama tjeraju strani investitori te da ovakvo zakonsko rješenje propisanim visinama kazni neće donijeti pozitivne rezultate.

"Odgovorno tvrdimo da Federaciji BiH trebaju investitori koji će poštivati zakonske odredbe ove zemlje te da su isključivo takvi investitori dobrodošli. Za sve druge postoje ove zakonske odredbe da bi se konačno stalo ukraj zloupotrebama koje dovode do manjka u odgovarajućim proračunima i fondovima od čega zavisi i sudbina običnog čovjeka kroz visinu mirovine, kroz zdravstveno osiguranje i druge zakonom propisane načine. Nakon usvajanja ove odredbe preostaju izmjene drugih zakonskih propisa kojima će se povećati i raspon novčanih kazni, a što je i preduvjet za izricanje tih kazni" - naglašava ministar Mikulić.

Dalje navodi da su uvažavajući prijedloge inspekcijskih organa, a prvenstveno Federalne uprave za inspekcijske poslove i Porezne uprave Federacije BiH produžili i zastarne rokove za vođenje postupaka utvrđivanja prekršajne odgovornosti. Produženjem zastarnih rokova onemogućava se postojeći trend koji podrazumijeva da veliki broj postupaka uđe u zastaru, a posebno iz razloga smanjenog kapaciteta i pretrpanosti postupajućih inspekcijskih organa.

"Jedna od novina koji ovaj zakon sadrži jeste mogućnost da okrivljeni kojem je izrečena novčana kazna putem prekršajnog naloga bude oslobođen plaćanja 50 posto iznosa izrečene novčane kazne ako u predviđenom roku plati izrečenu novčanu kaznu" - kaže ministar Mikulić.

Navedeni zakon također rješava trenutnu problematiku prinudne naplate novčanih kazni te jasno definira da se postupak prinudne naplate vrši putem nadležnog suda, ali istovremeno predviđa mogućnost da prinudnu naplatu mogu vršiti i inspekcijski organi, ukoliko je to zakonom predviđeno na način kako to već i radi Porezna uprava Federacije BiH za prinudnu naplatu novčanih kazni iz poreznih prekršaja.

"Ovaj zakon ima namjeru osiguranja uvjeta za borbu protiv rada nacrno. Sasvim dovoljan je argument da ovaj zakon sadrži odredbu koja predviđa mogućnost propisivanja kazni do 200.000 KM za prekršaje iz oblasti radnih odnosa i povreda na radu. Međutim, ukoliko dođe do usvajanja ovog zakona, u najkraćem roku potrebno je uskladiti visine kazni u kaznenim odredbama drugih zakona kojima se regulišu prekršaji iz ove oblasti, a tu prvenstveno mislimo na Zakon o radu i Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Bez izmjena ovih propisa ne možemo govoriti o punom efektu Zakona o prekršajima" - rekao je federalni ministar pravde Zoran Mikulić povodom usvajanja Nacrta zakona o prekršajima.