Unutar Hrvatskog narodnog sabora ovih se dana vodi nadasve zanimljiva rasprava koja je ostala u sjedni nedavnih prosvjeda i nereda na ulicama gradova, a kroz koju se još uvijek sudaraju dvije koncepcije budućeg zajedničkog nastupa stranaka HNS-a, a prvenstveno HDZ-a BiH i HDZ-a 1990.
Naime, u povjerenstvu koje još uvijek dogovara tehničke detalje svehrvatskog nastupa još uvijek nije odgovoreno na ono ključno pitanje – u kojim će županijama dva HDZ-a ipak samostalno na predstojećim izborima?
Naoko možda i manje bitna stvar zapravo je glavni kamen spoticanja u odnosima Martina Raguža i Dragana Čovića, pri čemu bi lider HDZ-a BiH, a to je i potvrdio, volio vidjeti koaliciju na svim razinama, dok je Raguž uvjerenja kako zbog autentičnosti i identiteta stranke "devedesetka" mora samostalno u županijama gdje interesi nisu ugroženi. Međutim, ono što iznenađuje jest činjenica da je velik dio drugih stvari, zapravo, načelno već dogovoren.
Naime, Josip Merdžo (HDZ 1990.) koji u ime te stranke sudjeluje u povjerenstvu koje priprema tehničke i pravne forme zajedničkog nastupa na predstojećim izborima, za naš je list potvrdio kako je u ovom trenutku jasno opredjeljenje za zajednički nastup na tri liste. To su Predsjedništvo BiH, državni Parlament, kao i entitetske razine.
Problem su županije
"Sada tek treba vidjeti što s drugim županijama, ali ja ću poštovati stav u prvom redu HDZ-a 1990., koji je jasno poručio kako će nastupati samostalno u određenim županijama", pojasnio je Merdžo, kazavši kako sada ne bi želio prejudicirati na koji će način završiti proces dogovaranja. No, u cijeloj priči bitno je kako su se i još neke stranke HNS-a se također izjasnile da bi išle samostalno po županijama. Hoće li to biti dovoljno da se Čović razuvjeri i privoli na takvo rješenje koje će ostaviti prostor za samostalni nastup stranaka u područjima poput Posavine, Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, ostaje za vidjeti.
Pred Karamarkom druga priča
U ovom trenutku vodi se u neku ruku igra nadmudrivanja i izbjegavanja izravnog razgovora o ovoj temi, međutim, ne treba zaboraviti i na dogovor koji su nedavno Čović i Raguž postigli u prisutnosti predsjednika hrvatskog HDZ-a Tomislava Karamarka, a koji je predviđao da se ide k zajedničkom nastupu svih hrvatskih stranaka u BiH tamo gdje su ugroženi hrvatski vitalni interesi.
Dakle, ne svugdje kao što priželjkuje Čović, a isto tako isti je dogovor predvidio i jačanje, odnosno dogradnju HNS-a kao krovne nacionalne organizacije za strateška pitanja i zaštitu vitalnih interesa hrvatskog naroda u BiH. Čović po pitanju ove točke nije napravio mnogo, već i dalje tvrdi da otvaranje HNS-a i ulazak drugih stranaka u Predsjedništvo može uslijediti tek nakon izbora.
Čović se opire
Kada je u pitanju reforma Hrvatskog narodnog sabora na kojoj inzistira HDZ 1990., Čović se i dalje opire nastojanjima da u tu instituciju uđu i predstavnici stranaka koje imaju drukčije političke koncepcije, ali imaju zastupnike izabrane hrvatskim glasovima. Također, nije se mnogo uradilo i na procesu uključivanja društvenih snaga, poput intelektualca ili predstavnika Katoličke crkve.
Prvo ovjera svake stranke
Kada je, pak, u pitanju pravna i tehnička pozadina zajedničkog nastupa, Merdžo je pojasnio kako Izborni zakon BiH jasno kaže kako se stranke prvo moraju ovjeriti za svaku razinu vlasti u zemlji, a onda sklapati koalicije.
"Bez obzira na želju da se na određenim razinama ide koalicijski, nužno je prvo ovjeriti stranku, što znači plaćanje pristojbe i prikupljanje određenog broja potpisa, a onda se pristupa formalnom formiranju koalicija za svaku razinu", kazao je Merdžo.
