I dok još uvijek traju prepucavanja oko izborne problematike u odnosima dvaju HDZ-ova, očito je kako je reforma Hrvatskog narodnog sabora započela u tišini i na mala vrata, a da je tomu tako, svjedoči i činjenica da su stranke HNS-a, pa i HDZ BiH praktično na posljednjoj sjednici HNS-a ovog ponedjeljka prihvatili uzlazak najistaknutijih kadrova nekadašnjeg HSS-NHI-ja u to tijelo.
Iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako su članice HNS-a, unatoč nekim pokušajima, prešle preko toga da u Saboru imaju istaknute političke figure koje imaju drukčije poglede na politiku HDZ-a BiH, poput, primjerice, Krešimira Zubaka, Drage Džambasa ili Tomislava Tomljanovića.
Naime, integriranjem te stranke u "devedesetku" HNS je ojačan, pogotovo na području RS-a, no kako stvari stoje, na tomu se neće stati, već je namjera i dalje držati otvorena vrata za druge pojedince i stranke koji u svojim sredinama nešto vrijede. Ovakav scenarij pokazao je još nešto – unutar HNS-a i u njegovim granicama stvara se alternativni politički blok HDZ-u BiH koji će, tvrde naši sugovornici, itekako zastupati osnovna načela HNS-a i raditi zajedno na vitalnim nacionalnim interesima, ali na izborima u hrvatskim sredinama biti protuteža politici HDZ-a BiH.
Što je kompromis?
S druge strane, iako je nakon posljednje sjednice Hrvatskog narodnog sabora ostalo nejasno oko kojih je razina zapelo u pregovorima dvaju HDZ-ova, odnosno gdje jedni, a gdje drugi vide ugroženost nacionalnih interesa i potrebu za zajedničkim nastupom, iz dobro obaviještenih izvora doznajemo kako je i na toj sjednici HDZ BiH, zajedno s manjim strankama, tražio zajedničku listu HNS-a za sve razine vlasti.
Zbog toga je i izostao konačan dogovor, budući je HDZ 1990. stava kako je apsolutno neprihvatljivo da se u svim sredinama radi na taj način, a pogotovo ne na područjima u kojima Hrvatima realno ne prijeti opasnost od majorizacije, poput hercegovačkih županija, odnosno Posavske županije. Iako je strankama ostavljen rok od deset dana do kada bi se trebale i konačno odrediti po pitanju zajedničkog nastupa, naš izvor tvrdi kako je prvenstveno loptica na liderima dvaju HDZ-ova, Draganu Čoviću i Martinu Ragužu, koji bi morali u idućim danima izići s takvim konceptom koji će značiti jačanje HNS-a kao krovnog tijela Hrvata u kojem će se definirati ugrožene razine, ali i neka strateška pitanja, te omogućiti strankama da tamo gdje je to moguće nastupaju samostalno. Kompromisni prijedlog iza kojeg bi trebao stati HDZ 1990. išao bi u smjeru zaštite subjektiviteta stranaka s jedne te nužnosti zajedništva s druge strane.
Jačanje u Domu naroda
Konkretno govoreći, plan je da se kroz županije ojača pozicija Hrvata u federalnom Domu naroda, ali na način da se u hrvatskim županijama ide samostalno uz animiranje što većeg broja birača, dok bi se u onim bošnjačkim forsirala zajednička lista uz poruke zajedništva. Tek nakon izbora, predviđa ovaj scenarij, stranke HNS-a koje bi išle samostalno na hrvatskim područjima ostvarile bi čvrstu suradnju kroz Klub Hrvata u kojem bi se definirali jasni kriteriji budućih nastupa u federalnim institucijama vlasti.
Slično bi se, navodi se u ovoj inicijativi, pristupilo i u izborima za Zastupnički dom federalnog Parlamenta, iz onih izbornih jedinica u kojima su Hrvati većina. Također, naš sugovornik ističe kako u HDZ-u 1990. misle da će postojanje dviju jakih nacionalnih stranaka u fer utakmici potaknuti pomalo uspavano biračko tijelo koje će svojim masovnijim izlaskom omogućiti i dobivanje većeg broja mandata u tom zakonodavnom tijelu.
