Iako lideri najsnažnijih stranaka u BiH nisu uspjeli postići dogovor na političkoj razini glede načina provedbe presude "Sejdić - Finci" i rješavanja dijela hrvatskog pitanja, predstavnici SDP-a ponovno pokušavaju kroz Parlament BiH progurati priču o amandmanima na Ustav BiH među kojima, naravno, najveće šanse imaju oni bošnjački i srpski koji praktično cementiraju unitaristički pristup u Federaciji, odnosno ekskluzivno pravo Bošnjaka i Srba da biraju svoje, ali i hrvatske predstavnike u državne institucije.
Naime, zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamenta BiH Denis Bećirović, samo nekoliko mjeseci prije općih izbora, zatražio je od predsjedatelja Doma naroda Dragana Čovića zakazivanje nastavka zajedničke sjednice oba doma posvećene presudi "Sejdić - Finci". Posljednja sjednica na ovu temu održana je 21. siječnja i na njoj se obavila rasprava o predloženim amandmanima, ali bez konačnog glasovanja, odnosno izjašnjavanja o istima. Iako je postojala realna opasnost da Bošnjaci i Srbi pod okriljem europskih integracija i ispunjavanja uvjeta proguraju svoje amandmane i time riješe pitanje "Sejdić - Finci" na štetu Hrvata, to se nije dogodilo, no, sada se ponovno potencira pitanje glasovanja o amandmanima koji bi zasigurno za duže vrijeme zatvorilo priču o ustavnim promjenama na razini BiH.
Nema političkog dogovora
"Kao predsjedatelj tom sjednicom zaključili ste raspravu i najavili zakazivanje njenog nastavka radi glasovanja i definitivnog okončanja rada", navodi Bećirović, uz konstataciju da do danas nije zakazan nastavak te sjednice. No, u istom se zahtjevu ne spominje da lideri stranaka (prvenstveno bošnjački i hrvatski) koji su i trebali riješiti ovo prevažno pitanje uz poštovanje prava svakog naroda da bira svoje predstavnike, nisu dovršili posao, upravo zbog činjenice da bošnjački predstavnici nisu htjeli pružiti stopostotnu šansu da će legitimni hrvatski predstavnici kao izraz volje većine birača biti izabrani.
Hrvatski zastupnici i izaslanici u oba doma Parlamenta pomalo su iznenađeni ovim pozivom s obzirom da u ovom trenutku postoje neki drugi prioriteti te ističu kako je u pozadini sigurno jeftin trik za skupljanje političkih bodova SDP-a i navode zabrinutosti za nastavak EU integracija. No, ukoliko bi se ipak pokušalo "na brzinu" progurati ustavne promjene na štetu Hrvata, naši sugovornici su potvrdili kako su spremni oboriti svako kozmetičko rješenje koristeći ustavne i zakonske mehanizme.
Imamo mehanizme
Izaslanik u Domu naroda Stjepan Krešić poručio je kako se ovdje sigurno radi o političkim igrama uoči izbora. Međutim, ako bi pak nekim čudom amandmani koji idu na štetu Hrvata i došli u proceduru, hrvatski će predstavnici, naglasio je, djelovati složno.
"Nema šanse da neko takvo rješenje prođe. Ti amandmani, naime, moraju proći Dom naroda, ali ih naš Klub neće podržati, koristit ćemo raspoložive mjere ukoliko se pokuša ići na silu", upozorio je Krešić.
S njim se slaže i predsjednik Kluba HDZ-a BiH u Zastupničkom domu Mato Franjičević, usput navevši kako je očito da su se u SDP-u dobro pogubili, a da je tomu tako, svjedoči i činjenica da se u vrijeme ogromne prirodne katastrofe pokušava skrenuti pažnja na ovo čisto političko pitanje.
"Ovo je nisko, nerazumno. Dojma sam kako je ovo pokušaj da se skupe dodatni politički bodovi i popravi loš rejting koji SDP trenutačno ima", istaknuo je Franjičević. No, opasnost od ustavnih promjena bez prethodnog političkog dogovora uvijek postoji; dovoljno je samo pogledati situaciju u kojoj su amandmani dvaju HDZ-ova (koji su jedini išli u smjeru popravljanja neravnopravne hrvatske pozicije, ali i ispunili sve što traži presuda "Sejdić - Finci") oboreni zbog pritiska Bošnjaka, ali i Srba. S druge strane amandmani iza kojih stoje bošnjački i srpski zastupnici tek su kozmetička promjena Ustava uz brisanje nacionalne odrednice članova Predsjedništva.
Dvije skupine amandmana
Skupina amandmana koja je prva pala na testu spremnosti Bošnjaka i Srba da pruže Hrvatima istu šansu je ona iza koje stoje Martin Raguž, Dragan Čović, Borjana Krišto, odnosno Božo Ljubić, Niko Lozančić, Dragan Vrankić i Mate Franjičević. Njihove izmjene su predviđale neizravan način izbora kroz Parlament BiH, uz veliku ulogu obaju domova, što bi velikim dijelom riješilo hrvatsko pitanje, barem kada je riječ o izboru za kolektivnog šefa države.
Druge skupine amandmana su podnosili zastupnici SDA, SDS-a i SNSD-a i oni predstavljaju tek kozmetičku nadogradnju sadašnjeg rješenja - dakle zadržavanje izravnog načina izbora uz brisanje etničke odrednice kao i proširenje Doma naroda.
