Centar za sigurnosne studije u projektu pod pokroviteljstvom Izaslanstva Europske unije u BiH uradio je sveobuhvatnu studiju o organiziranom kriminalu u BiH.
Kao jedan od najvažnijih elemenata ističu vezu između kriminalnih organizacija i države. U studiji se navodi kako čak 85,2 posto ljudi u BiH vjeruje da su pojedinci ili organizirane kriminalne skupine povezane s vlastima, a 82,3 posto vjeruje kako su povezane izravno s političkim strankama. Vjeruje se i kako su brojni političari, od najnižih do najviših razina vlasti, korumpirani i da gledaju samo na osobnu, a ne na širu društvenu korist, da kriminalci uživaju njihovu potporu, a i da političari izravno štite kriminalce pa time vlastite interese, odnosno da su izravno uključeni u organizirani kriminal.
Droga, pranje novca, korupcija
Najbrojnije kriminalne aktivnosti u BiH su trgovina drogom, pranje novca, trgovina ljudima i krađa vozila. Smatra se kako je dobit organiziranih kriminalnih skupina toliki je da gotovo da ne postoji rizik da će se one otkriti, najprije jer su duboko involvirane u vlast i sudstvo. Poseban problem je rascjepkanost zemlje, tako da trenutačno imamo čak 142 institucije koje bi se trebale baviti ovim pitanjem.
Posebno se naglašava kako je "BiH postala čvorište za brojne kriminalne organizacije" koje se bave proizvodnjom i trgovanjem drogom, ilegalnom trgovinom oružja i vojne opreme, trgovinom ljudima, krijumčarenjem ljudi, ekonomskim kriminalom, pranjem novca i izbjegavanjem plaćanja poreza, krivotvorenjem novca, tehnološkim kriminalom, krađom vozila, otmicama, oružanim pljačkama, reketarenjem i slično. Prošle godine je prijavljeno 5,65 posto više kriminalnog djela trgovine drogom, a najviše u Sarajevskoj (282 - porast od čak 21,7 posto), Zeničko-dobojskoj i Tuzlanskoj (266, odnosno 233 djela), Unsko-sanskoj (76), Hercegovačko-neretvanskoj županiji (57) te u Banjoj Luci (74) i Bijeljini (54). Da se sporo i nedovoljno radi na suzbijanju ove kuge, prepoznala je i Europska komisija koja je u izvješću o napretku za prošlu godinu naglasila kako je jako malo ostvareno po pitanju borbe protiv trgovine drogom, da je BiH na međunarodnoj ruti prema Europi te da je provedba nacionalne strategije i akcijskog plana nedovoljna.
Na drugom mjestu najrasprostranjenijeg kriminalnog djela nalazi se ekonomski kriminal. On uključuje zloporabu položaja i ovlasti, pronevjere, pranje novca, poslovne prijevare, krivotvorenje ili uništavanje službenih dokumenata, izbjegavanje plaćanja poreza, nelegalnu trgovinu, carinske prijevare i slično.
Korupcija je na trećemu mjestu, pri čemu se najviše ukazuje na javne nabave gdje se troše astronomski iznosi novca. Prošle godine policije su registrirale 337 slučajeva, što je pad u odnosu na godinu ranije od gotovo 12 posto kad je podignuto 447 optužnica. Najčešće kriminalne aktivnosti organiziranih kriminalnih skupina u BiH su i izbjegavanje plaćanja poreza te carinske prijevare. Ove nelegalne aktivnosti se najčešće izvode preko lažnih tvrtki na koje se prijavljuje porez, a koje se kasnije ugase ili proglase bankrot, te nelegalnim zahtjevima za povratom PDV-a. Svode se i na legaliziranje nelegalno stečenog novca kroz kupnju ili gradnju nekretnina, ulaganjem u legalne poslove, privatizaciju kompanija, ali i na prebacivanje novca u inozemstvo, najčešće u "porezne rajeve".
Hrvati najsigurniji
Autori studije proveli su i istraživanje u cijeloj BiH. Tako se 41 posto ljudi u RS-u osjeća sigurnim, što je pad u odnosu na isto istraživanje iz 2010. kad se sigurnim osjećalo 48,8 posto ispitanika. U FBiH je isto stanje i sigurnim se osjeća oko 43 posto ispitanika. Osjećaj sigurnosti u FBiH kao i 2010. ima oko 25 posto ispitanika, dok je on porastao u RS-u s 22,2 posto 2010. godine na 31,8 posto u 2013. godini. Uzeta je u obzir i etnička pripadnost pa se tako Hrvati najviše osjećaju sigurnima s 46,5 posto ispitanika, a potom Srbi s 44 posto. Velike su razlike i između županija i regija. Najsigurnijim se osjećaju ispitanici u Zapadno-hercegovačkoj županiji (57,1 posto), potom u Hercegovačko-neretvanskoj i Posavskoj. Najnesigurnijima se osjećaju ispitanici u Zeničko-dobojskoj, Bosansko-podrinjskoj i Tuzlanskoj županiji. Što se tiče RS-a, najsigurnijima se osjećaju Trebinjci s 45,1 posto. Svi korupciju, potom trgovinu drogom te krađu vozila smatraju glavnim fenomenom koji utječe na njihov osjećaj nesigurnosti kao i ulično i oružano nasilje, pljačku i džeparenje. Terorizam i financijski kriminal nalaze se negdje na sedmome mjestu s gotovo podjednakim postotkom.
(Ne)povjerenje u institucije
Velika većina ispitanika smatra kako vlasti ne čine dovoljno u borbi protiv organiziranoga kriminala, najviše u RS-u (65,5 posto), a potom u FBiH dok u Brčko Distriktu najviše vjeruju u dobre namjere vlasti (48,5 posto).
Udio ljudi koji vjeruju kako policija loše obavlja svoj posao kreće se oko 30 posto. Međutim, udio onih koji smatraju kako sudovi loše obavljaju svoj posao kreće se između 60,5 i 70,1 posto. Autori navode kako oko 90 posto ima dovoljno kapaciteta, no da oni ne obavljaju svoj posao jer se od njih ne traži dovoljno da rade profesionalno. Negativno mišljenje vlada i o tužiteljstvima gdje između 58,6 i 67,3 posto smatra kako tužiteljstva ne rade svoj posao. S druge strane, velika većina od oko 70 posto smatra kako je policija najaktivnije tijelo u borbi protiv organiziranog kriminala. Ipak, 45,5 posto ispitanika vjeruje kako policija poduzima potrebne akcije, dok 40 posto ne vjeruje da policija poduzima išta u borbi protiv organiziranog kriminala.
