Vojska "uhljebljenih" u županijama i entitetima ne želi ostati bez posla

Dugoočekivani rezultati festivala demokracije, kako vole zvati izbore u razvijenim državama, mogli bi biti kratkog daha ukoliko se provode sve ono o čemu ključni akteri na sceni govore posljednjih godina.

Trinaest vlada, isto toliko premijera, gotovo 200 ministara, dvostruko više zastupnika i na desetke tisuća zaposlenih u najskupljoj administraciji Europe zapravo strahuju od toga da njihovi politički mentori uistinu započnu s reformama o kojima smo posebno intenzivno slušali tijekom kampanje, jer ukoliko bi došlo do one ključne - a to je ustavna prekompozicija države od glave do pete uz istodobno rezanje birokratskog aparata, to bi značilo da će velik dio njih ostati bez posla.

Analitičari i naši izvori ističu upravo mogućnost da ovi izbori budu specifični po tomu što će izabrani dužnosnici imati kraći mandat nego što očekuju, jer ukoliko ustavne promjene zaista obuhvate ne samo državnu, već i niže razine vlasti, to sa sobom vuče i potrebu raspisivanja novih izbora, a samim tim i nove troškove koji će pasti na teret građana. Podsjećamo kako je za ove izbora iz proračuna BiH odobreno oko 8,8 milijuna maraka i što je više za 400 tisuća maraka u odnosu na izbore 2010. godine.

Nova izborna pravila

Naravno, sve to ovisi o razini vlasti za koju bi se, sukladno opsegu reforme, i mijenjala pravila, a samim tim i Izborni zakon, a prema svemu sudeći prva na "udaru" naći će se državna razina, što proizlazi iz same presude Sejdić-Finci.

Suština je kako građani BiH koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici tri konstitutivna naroda ne mogu biti birani u Predsjedništvo BiH, kao i državni Dom naroda. U mjesecima koji dolaze zasigurno će se pod pritiskom Europske unije morati početi raditi na izmjenama izbornih pravila koja tretiraju ovu oblasti, a u cijeloj je priči velika šansa da će opseg tih promjena biti i veći kako bi se riješila problematika hrvatskog pitanja. Drugim riječima, novi Izborni zakon, kao posljedica ustavnih promjena, na drukčiji će način tretirati izbor članova Predsjedništva (bilo neizravno kroz Parlament, bilo izravno kroz drukčiji ustroj izbornih jedinica s nacionalnim većinama).

To po automatizmu postavlja pitanje hoće li se, nakon stupanja na snagu novih izbornih pravila, raspisati i novi izbori koji bi mogli koštati novoizabrane članove Predsjedništva BiH fotelja, ali i njihove pomoćnike i svitu stranački podrobnih kadrova po drugim institucijama ili pak diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Ukoliko bi pak došlo do širih ustavnih promjena, što također očekuju partneri iz međunarodne zajednice, a koje će tretirati i entitetske razine vlasti, pogotovo u Federaciji BiH, to bi značilo i paniku u redovima vojske stranačkih kadrova koji su strateški raspoređeni po različitim agencijama i institucijama i koji na neki način predstavljaju i čvrstu izbornu bazu vladajućim elitama, pojasnio je naš sugovornik upućen u djelovanje jedne od jačih stranaka.

Vojska odanih "tajnica"

Stanje se progresivno za njih pogoršava ako se spomene mogućnost novog prestrojavanja središnje razine vlasti kroz okrupnjavanje županija i stvaranje federalnih jedinica, jer u tom slučaju dolazi do bolnog rezanja nabujale administracije, odnosno gubitka radnih mjesta za rodbinu, prijatelje, kumove i ortake.

Stoga, obećanja koja često čujemo iz usta vladajućih kako će raditi na ovim nužnim promjenama treba uzeti s velikim oprezom, jer, ipak, o koncu visi siguran kruh njima odanih ljudi koji ih i biraju, naveo je naš izvor. U svakom slučaju, ukoliko se zaista, pod pritiscima nezadovoljnih i obespravljenih naroda i građana, ali i birokrata iz Unije, pristupi bolnom procesu pojednostavljenja složene strukture i ukoliko do toga dođe prije isteka ovog mandata, to znači da ćemo nove izbore vidjeti brže nego što se nadamo. Međutim, gore navedene činjenice koje govore kako je vladajućima stalo do održanja statusa quo, ipak treba uzeti kao razlog zbog kojeg ne treba olako vjerovati u silna obećanja o ustavnom preustroju zemlje od najniže pa do najviše razine.

Uhljebljivanje

U korist tvrdnjama kako preustroj BiH uz rezanje administracija na svim razinama ne odgovara većini stranaka, idu i same brojke. Naime, na ovim se izborima bira preko 500 zastupnika, počevši od državnog Parlamenta (42 zastupnika), federalnog Parlamenta (98 zastupnika), Narodne skupštine RS-a (83 zastupnika) te deset županijskih skupština u kojima broj zastupnika varira od 21 pa do 35 Time se stvara osnova za formiranje deset županijskih i dvije entitetske vlade, te na kraju Vijeća ministara, no to je samo vrh ledenog brijega administracije, budući da nakon toga slijedi uhljebljivanje na tisuće odanih kadrova.

Ogromna potrošnja

Kada pak govorimo o proračunskoj potrošnji, odnosno novcu koji administracija troši svakog dana, dovoljno je pogledati istraživanje prema kojem građane BiH državni aparat godišnje košta oko 9 milijardi maraka. Međutim, dosadašnji pokušaji ustavnog preuređenja nisu urodili plodom.