I oni koji nisu studenti proteklih godinu dana su čitali o novitetima na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, koji su ovu instituciju podignuli na veću razinu studiranja i obrazovanja i približili ju studentima. Uvažavajući studentske prijedloge i primjedbe, dekan prof. dr. Zoran Tomić sa suradnicima zaslužan je za taj korak naprijed.
Kako je prošla prva godina mandata dekana, koji su noviteti na fakultetu, te kako su se studentima svidjele promjene, ali i o izbornoj kampanji, pročitajte u intervjuu koji je dao prof. dr. Tomić.
Počela je nova akademska godina, a samo godinu dana nakon preuzimanja Filozofskog fakulteta svi su uvidjeli promjene unutar ove institucije. Otkud ideje za sve te projekte (uređenje fakulteta, gostovanja poznatih, zanimljiva predavanja i slično)?
"Hvala vam na činjenici da ste sve to vidjeli i primijetili. Nema posebnih tajni. Prvo smatram da nismo mi na Filozofskom fakultetu ništa bolji od drugih fakulteta koji također naporno rade. Kod nas stvari stoje ovako. Prvo, u svom dekanskom programu naveo sam ideje i akcije koje mislim da su potrebne i korisne za fakultet. Drugo, mi radimo timski. Svaki ponedjeljak imamo kolegij dekana, dva puta mjesečno imamo sjednice pročelnika i tajnika, jedanput mjesečno sjednice pročelnika, te znanstveno nastavno vijeće. Kao dekan, u stalnoj sam interakciji sa svojim profesorima i suradnicima. Vrijedno je ukazati da dosta ideja dolazi od samih studenata preko naše kutije za primjedbe i pohvale. U ovom trenutku na Filozofskom vlada pozitivna klima i usredotočenost na brojne izazove i našu blisku budućnost."
Kakve su povratne informacije koje ste dobili od studenata o tim događajima na fakultetu?
"Vrlo, vrlo pozitivne. Mogao bih reći izvrsne. U svojem programu sam naveo filozofiju Filozofskog fakulteta "studenti na prvome mjestu". Tijekom prošle i početkom ove godine održali smo brojne sastanke, konzultacije i susrete. Mislim da nije bila niti jedna situacija da nije win-win riješena, dakle da su zadovoljni i studenti i uprava fakulteta. Kada to ističem, to ne znači da nije bilo problema. Ali problemi su samo zato da se riješe a ne da se odgađaju ili ignoriraju. Napominjem, ideje studenata doprinose organizaciji i jačanju Filozofskog fakulteta. Ako ima rezultata, to je sinergijski učinak."
Kakvih još ideja imate za Filozofski fakultet u budućnosti?
"Protekla akademska godina bila je posvećena jačoj organizaciji svih segmenata fakulteta. Osvježili smo i ujednačili sve studijske programe. Bio je to velik posao. Postignuti su značajni napori i aktivnosti Odbora za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete. Osnovali smo Istraživački centar Filozofskog fakulteta. Nakladnici smo sedam knjiga naših profesora. Pokrenuta su tri nova studija. Imali smo značajnu međunarodnu aktivnost, veliku i uspješnu znanstvenu konferenciju, izlazila su dva časopisa na našem fakultetu s međunarodnim recenzijama, itd. Što nas čeka. Nastavak jačanja organizacije svih segmenata na fakultetu. Zahtjevna realizacija nastave s obzirom na brojne gostujuće nastavnike. Čeka nas novi i osvježeni ciklus doktorskog studija. Ponovno naša znanstvena konferencija. Ponajprije nas čeka integracija sveučilišta. To je naš izazov, ali i naša nadanja i naši strahovi. Stalno želimo biti bolji na dobrobit studenata, sveučilišta i društva u cijelosti."
Filozofski je nedavno organizirao okrugli stol o temi pokretanja hrvatskog RTV sustava. Koliko je zapravo važno da se obrazovne institucije bave ovakvim temama i koliko mogu utjecati na razvoj i rješavanje istih?
"Jedna od misija Filozofskog fakulteta jest promicanje hrvatskog identiteta i kulture u BiH. To pripada filozofskim fakultetima. Mi imamo 17 godina studij novinarstva i bilo bi loše da ne tretiramo aktualne teme i raspravljamo i dajemo svoj doprinos aktualnim problemima. RTV kanal na hrvatskom jeziku je pitanje koje smo raspravljali, ali ćemo i dalje govoriti o njemu. Mi smo zaključili da je to mali, ali i nužni korak u postizanju ravnopravnosti Hrvata u BiH."
Bilo je govora i o pokretanju studentskog radija. Dokle je došao ovaj projekt i kad bi se moglo očekivati pokretanje radija?
"Mi na Filozofskom fakultetu smo nositelji ideje Sveučilišnog medijskog centra. Danas smo otišli dosta daleko od same ideje. Konkretno, već četiri godine imamo Sveučilišnu internetsku televiziju koja ima svoj smisao i daje rezultate. Radio, naziv mu je "Radio treći", u završnoj je fazi i bit će pokrenut ove jeseni. Također imamo i sveučilišni portal koji će za mjesec dana biti na mreži. Pokrenut je projekt "Studenski list" u suradnji s Večernjim listom. Fakultet i Sveučilište su na društvenim mrežama. Dakle, Sveučilišni medijski centar će za nekih mjesec dana pokazati snagu ideje, vrijednost medijskih sustava i činjenicu da imamo osoba, novinara i urednika da ovaj projekt podignu na veliku razinu."
Koliko je značenje Istraživačkog centra na Filozofskom fakultetu?
"Mi smo ove godine imali šest istraživanja. Profesori su ga koristili za istraživanja u svojim područjima i za potrebe odjela. Očekujem da ga doktoranti više koriste za svoja znanstvena istraživanja. Ovu smo godinu na Filozofskom fakultetu posvetili istraživanjima. Očekujem od odjela nova istraživanja. Istraživanja će nam dati novi akademski i društveni kredibilitet. Bit će korisna za nastavu i znanstvene radove. Imamo alat za to. Samo ga moramo koristiti. Kroz istraživački centar istraživali smo i društvena i politička pitanja i zadovoljni smo postignutim."
Razmišlja li Filozofski fakultet o smanjenju broja studenata po određenim smjerovima, jer na zavodima za zapošljavanje imamo veliki broj akademskih građana koji već dugo ne mogu naći posao zbog zasićenja određenih kadrova?
"To je vrlo važno pitanje. Pitanje izvrsnosti i pitanje budućnosti. Nažalost, bit će teško to provesti sve dok studenti 90 posto financiraju sveučilište i fakultete. S druge strane, da bi se pokrenuo jedan novi studij, recimo da je tržišno opravdan, potrebne su godine da se stvori nastavnički kapacitet za izvedbu tih studija. To je teže razumjeti ako niste na fakultetima. Da, točno je da brojni mladi ljudi čekaju na posao i ostaju (pre)dugo na zavodima za zapošljavanje. Mi nemamo tu čarobni štapić. Država mora biti inventivnija. S druge strane, sveučilištima i fakultetima treba priznati da odgajaju i osposobljavaju mlade ljude za aktivan društveni angažman. Akademske osobe. A mladi moraju biti svjesni da nije dovoljno završiti fakultet da bi se našao posao. Mora se stalno ulagati u sebe i nakon fakulteta. Tražiti i stjecati dodatna konkurentna znanja. Moraju se prihvaćati posla koji često nije najatraktivniji i najbolji. Kaže se da prvi posao ne birate. Dobivate ga. S iskustvom i godinama uzimate stalni posao koji volite. To je proces."
Koje bi još smjerove u budućnosti Filozofski mogao pokrenuti, a koji bi po završetku studija mladima mogli donijeti posao?
"Mi smo filozofski fakultet. To znači da imamo studija s malim brojem studenata, ali čine dušu Filozofskog fakulteta, a imamo i "masovnih" studija. Ove godine pokrenuli smo studij odnosa s javnošću. To je prvi sveučilišni studij odnosa s javnošću u regiji. Lideri smo. Pokrenuti su i studiji talijanskog i ruskog jezika. To su "tržišni" studiji koji pokazuju da imamo osjećaj za probleme i potrebe društva. Razgovaramo o kineskom jeziku s Veleposlanstvom Kine. Željeli bismo otvoriti studij sociologije. Također, u razgovorima smo oko studija logopedije. Puno je ideja, ali vidjet ćemo koliko će biti mogućnosti."
Na koji su se studij brucoši najviše htjeli upisati na Filozofskom fakultetu i može li se njihova želja povezati s ekonomskom situacijom u državi?
"Najviše je bilo interesa za studije psihologije, engleskog jezika, informacijskih studija i socijalnog rada. To su studiji koji nude perspektivu za zapošljavanje. Studenti to očito osjećaju i određuju se prema mogućnostima u budućnosti."
Kakva je Vaša suradnja s Rektoratom i drugim fakultetima?
"Izvrsna. Naša rektorica prof. dr. Ljerka Ostojić je osoba koja osjeća Sveučilište. Ima osjećaj za nove programe i dijeli brigu Sveučilišta s društvenom zajednicom. Nama je to od velike važnosti i zahvalni smo joj. S kolegicama i kolegama dekanima smo u stalnoj komunikaciji. Razgovaramo o problemima i međusobno se pomažemo. Vlada jedna sjajna klima. Dobar duh. Svi želimo više i bolje."
S obzirom da ste ranijih godina radili izborne kampanje političkih stranaka u Hrvatskoj i BiH, kako biste ocijenili izborne kampanje posljednjih općih izbora u BiH?
"Kao profesor političke komunikacije i političkog marketinga, mogu reći da je ova kampanja ponudila u određenim segmentima brojne inventivne pristupe u provedbi kampanje i plasiranju poruka. Bilo je tu novih komunikacijskih kanala i tehnika. One stranke koje su strateški vodile kampanju "odozdo prema gore", tj. koje su više radile u bazi, imali su bolje rezultate. Strategije "upiranja prstom" i prljave kampanje pokazale su se kampanjama malog dometa."
Jeste li sudjelovali u pripremi izbornih kampanja na proteklim općim izborima?
"Nisam sudjelovao jer bih bio u sukobu interesa kao potpredsjednik Regulatorne agencije za komunikacije.
Tko je najbolje uradio kampanju, a tko nije dao dobar primjer, te kako im se taj (ne)trud isplatio nakon rezultata?
"Može se reći da stranke koje su osvojile više povjerenja birača, imale su bolje kampanje. To potvrđuje da prije izbora nisu sve preferencije podijeljene. Trebalo se potruditi jako. Ova kampanja potvrđuje i staro načelo provedbe kampanja: Dobra kampanja ne može učiniti da loš kandidat pobijedi! Loša kampanja može dovesti do poraza dobrog kandidata!"
