Današnja sjednica Predsjedništva Hrvatskog narodnog sabora, prva nakon provedbe općih izbora, mogla bi biti izuzetno zanimljiva iz razloga što će se na njoj nakon duže vremena naći svi predstavnici HNS-a; u prvom redu izborni rivali Dragan Čović i Martin Raguž.
Predstavnici HDZ-a 1990. u jeku izborne kampanje i samostalnog nastupa tražili su aktivno korjenitu reformu HNS-a i stvaranje narodnog parlamenta umjesto stranačke udruge, no zbog činjenice da je HDZ BiH zajedno s većinom manjih stranaka HNS-a bio oformio svoj blok, nije bilo prilike za razgovor o ovoj temi.
No, izbori su prošli, a samim tim se otvorila prilika za otvoreni razgovor o temi koja mjesecima izaziva spor na relaciji dviju najsnažnijih hrvatskih stranaka. Dodatna mogućnost da se reforma HNS-a postavi kao prioritet leži u činjenici da se nakon izbora očekuje i novi saziv Sabora, odnosno biranje novog vodstva u Predsjedništvu, odnosno posredno i u Glavnom vijeću. Akti Sabora jasno govore kako je mandat izaslanika HNS-a vezan uz njegove mandate u institucijama po stavku 1. članka koji regulira tu oblast te je također vezan uz prijedlog stranke čiji je član. Tako je vrlo moguće da se u tjednima koji su pred nama odluči održati sjednica Sabora na koji će ući oni predstavnici koji će na ovim izborima glasovima hrvatskih birača biti izravno izabrani u tijela vlasti na svim razinama.
Drugi po snazi
U prvom redu, izborni rezultati govore kako bi najveći broj zastupnika imali HDZ BiH i HDZ 1990., koji bi kao druga po snazi stranka unutar HNS-a trebao, doznajemo, ponovno pokrenuti pitanje proširivanja HNS-a, njegove institucionalizacije i otvaranja vrata ne samo za stranke, već i plejadu društvenih snaga, počevši od intelektualne zajednice, preko braniteljskih udruga, i iseljeništva pa do predstavnika Katoličke crkve.
Današnja sjednica, ali mnogo više konstituiranje novog saziva Sabora trebali bi nagovijestiti početak reforme HNS-a, a u ovom trenutku za ulazak uz Sabor zainteresirani su mnogi, među njima i HSP BiH koji je također u više navrata isticao potrebu otvaranja vrata HNS-a svim strankama koje imaju hrvatski izborni legitimitet.
U tom su kontekstu poslali i pismo svim trenutačnim članicama u kojem naglašavaju potrebu uzdizanja HNS-a na višu, nadstranačku razinu i povratak ciljevima koji su zacrtani nakon njegovog osnivanja 2000. godine u Novom Travniku. Ipak, najglasniji zagovornik reforme do sada je bio HDZ 1990. koji je kroz tijela HNS-a pokušavao progurati ideju o ulasku u Sabor svih društveno-političkih i intelektualnih snaga.
Međutim, vremena za širu raspravu nije bilo budući da se radilo o izbornoj godini, iako ne treba zaboraviti kako je upravo lider HDZ-a BiH Dragan Čović u pojedinim istupima ostavio mogućnost da se nakon izbora krene u proces sazivanja HNS-a, koji će činiti novoizabrani predstavnici.
Jedinstvena strategija
Nakon ovih izbora pokazat će se, najveća odgovornost u procesu otvaranja HNS-a bit će na HDZ-u BiH; pogotovo jer ovog puta nema priče o majorizaciji i stvari se mogu mnogo mirnije i staloženije odraditi. Tim više što se pred hrvatskim političkim korpusom, neovisno o stranačkom dresu, nalazi vrijeme u kojem će ustavne promjene sve češće biti dio ukupne agende te hrvatske stranke, koliko god bile na suprotnim stranama tijekom izbora, moraju pokazati odlučan stupanj konsenzusa kada je u pitanju ustavno preuređenje zemlje te kroz HNS izići s jedinstvenom strategijom.
Tko bi mogao ući
Gledajući izborni rezultat u HNS bi, osim dva HDZ-a, mogle ući i druge stranke s hrvatskim predznakom poput HSP-a BiH, Hrvatskog saveza HKDU - HRAST i Hrvatske nezavisne liste.
Strateška pitanja
Na stolu bi se trebao naći koncept jačanja HNS-a kao krovnog tijela Hrvata u kojem će se definirati strateška pitanja poput ustavnih promjena, nastavka rada na već zaboravljenoj Kreševskoj deklaraciji, zaustavljanju trenda iseljavanja sa stoljetnih ognjišta i slično.
