Ovim se zaklinjem da ću savjesno obavljati danu mi dužnost, poštovati Ustav Bosne i Hercegovine, provoditi Opći okvirni sporazum za mir i njegove anekse u cijelosti, štititi i unaprjeđivati ljudska prava i osnovne slobode te brinuti o interesima i ravnopravnosti svih naroda i građana.
Obveze i nadležnosti
Ovo je tekst svečane zakletve koju će položiti Bakir Izetbegović, Mladen Ivanić i Dragan Čović koji su na općim izborima 12. listopada dobili najviše glasova birača i postali su članovi Predsjedništva BiH.
Sva trojica su i čelni ljudi u svojim strankama - Izetbegović je zamjenik predsjednika SDA, a nakon smrti predsjednika Sulejmana Tihića praktično vodi SDA, Čović je predsjednik HDZ-a, a Ivanić predsjednik PDP-a.
Hoće li oni zadržati najviše pozicije u svojim strankama, još nije poznato. Istina, u političkim krugovima dosta se posljednjih dana govori o mogućnosti da se sva trojica, osobnim odlukama, povuku sa stranačkih funkcija, ali konkretno još ništa nema. Bar za sada, Izetbegović, Ivanić i Čović ne izjašnjavaju se o tome.
U konačnici, na njima je odluka i ako se budu ravnali po demokratskim standardima ne samo da će se povući s čelnih stranačkih pozicija nego će zamrznuti i članstvo u svojim strankama. Time bi uveli sasvim novu praksu na političkoj sceni BiH pa bi logičkim slijedom i predsjednici entiteta i entitetski premijeri mogli povući iste poteze.
Primjera radi, Ivo Josipović, predsjednik Hrvatske, zamrznuo je svoje članstvo u SDP-u i objasnio:
"Predsjednik mora biti moderator, osoba koja bi trebala stvarati dobru klimu na političkoj sceni. To nije moguće ako se svrstavate na stranu jedne, druge ili treće stranke ili ako se upuštate u izvršavanje funkcija koje ima oporba."
I u drugoj susjednoj zemlji, Srbiji, isti potez povukao je Tomislav Nikolić nakon što je izabran za predsjednika te države. On je odmah podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika Srpske napredne stranke, najjače političke stranke u Srbiji, i zamrznuo je svoje članstvo.
Međutim, razlika između podnošenja ostavke na stranačku funkciju i zamrzavanja članstva je ogromna. Naime, zamrzavanje članstva nema nikakvu pravnu snagu i ono se može svesti i na samo osobnu volju hoće li ili neće prisustvovati stranačkim sjednicama. Podnošenje ostavke na stranačku funkciju ima pravnu snagu.
S druge strane, jasno je da povlačenje s čela stranke ne znači i slabljenje utjecaja u stranci i potpuno distanciranje od donošenja stranačkih odluka. Tako gledano, može se zaključiti da bi davanje ostavke članova Predsjedništva BiH na najviše pozicije u svojim strankama mogao biti simbolični čin. Međutim, i kao takav on može pokazati da su članovima kolektivnog šefa države interesi svih građana i naroda iznad svih drugih uključujući i one svojih stranaka. S obzirom da demokratske prakse u BiH još nema u punom smislu, povlačenje članova Predsjedništva s najviših stranačkih pozicija odmah bi moglo dovesti do "uzburkanog mora" u njima zbog personalnih apetita, ali to je već pitanje međustranačkih odnosa, reda i snage.
Predsjedništvo BiH je kolektivni šef Bosne i Hercegovine, drugim riječima, kolektivni predsjednik države. Prema još važećem Ustavu BiH, član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske je Srbin, a iz Federacije su to Bošnjak i Hrvat. Preuzimanjem dužnosti i polaganjem zakletve, sva tri člana Predsjedništva se obvezuju da će podjednako štititi interese svih građana.
Uskostranački interesi
U poslovniku o radu Predsjedništva BiH stoji: "Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviše kolektivno tijelo izvršne vlasti, predstavlja i simbolizira suverenitet BiH, a zadatak mu je koordinirati, odnosno usklađivati rad njezinih institucija i braniti interese entiteta što se odnosi na konstitutivne narode i sve građane."
Iz toga jasno proizlazi da Predsjedništvo BiH mora u istoj mjeri štititi interese svih naroda i građana i logično je pitanje mogu li predsjednici stranaka podjednako stati na stranu svih građana i cijele države? Ovo utoliko više što je Izetbegović na čelu bošnjačke, Ivanić srpske, a Čović hrvatske stranke i imaju precizirane stranačke obveze.
Adil Osmanović, potpredsjednik SDA, prvi je, prije izbora, otvoreno u javnosti otvorio pitanje razdvajanja funkcije predsjednika stranke od funkcije člana Predsjedništva BiH. On je i najavio da će tijela SDA-a o tome razgovarati i donijeti konačnu odluku kada je riječ o Izetbegoviću.
"Član Predsjedništva BiH mora nadrasti uskostranačke interese" - kazao je Osmanović:
"Predsjednik stranke mora često reagirati, nekad i protiv svojih uvjerenja. Ako dođe jedna oštra i neprimjerena izjava iz Banje Luke, na primjer od Milorada Dodika, vi kao predsjednik stranke morate reagirati, a onda se sutra pojaviti u Banjoj Luci. Predsjednik stranke mora biti onaj koji će na neki način primati udarce, voditi politiku, praviti korak - dva naprijed, a član Predsjedništva mora biti reintegrirajući faktor u državi" - pojasnio je Osmanović.
Međusobni odnosi između članova novog Predsjedništva BiH su sasvim korektni i, prema našim saznanjima, vrlo je moguće da se njih trojica dogovore i zajednički povuku s najviših položaja u svojim strankama. Neslužbeno, u svakodnevnoj su vezi, a naši izvori kažu da odmah po preuzimanju dužnosti planiraju stalno zajedničko "špartanje" po svim dijelovima države.
