Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Polovica cesta u BiH visokorizična

ljubuski.info

Gotovo pola od 364 kilometara u cestovnoj mreži Bosne i Hercegovine, ispitanih tijekom jednog projekta u pogledu sigurnosti, svrstano je u visoko i srednje visokorizičnu kategoriju cesta, 30 posto u kategoriju srednjeg rizika, 19 posto je srednje niske stope rizika, a samo tri posto niskorizično.

To su pokazatelji iz projekta SENSoR koji se odnosi na ispitivanje sigurnosti na cestama jugoistočne Europe, a koji je prezentirao Bosanskohercegovački auto-moto klub (BIHAMK), s fokusom na dio koji se odnosi na Bosnu i Hercegovinu.

Inspekcija sigurnosnih karakteristika cesta po Protokolu EuroRAP-a urađena je u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba, vodećim partnerom projekta SENSOR Make Road Safe Hellas iz Grčke, a uz potporu EuroRAP-a, provedeno na 364 km cesta u BiH. Ispitana mreža sastoji se od dionice dužine 102 km autoceste (A1) i magistralne ceste s dvije trake (zapadni prilaz Sarajevu), te 262 km dionice magistralne ceste - M17.

Dionice

Na konferenciji za tisak prezentirana je Star Rating mapa - mapa ocjene cestovne mreže zvjezdicama, a prisutnima su se obratili Rasim Kadić, predstavnik upravnih tijela BIHAMK-a i Marko Ševrović, predstavnik Fakulteta prometnih znanosti Zagreb, akreditiranog RAP (procjena sigurnosti cesta) pružatelja usluga.

Rasim Kadić, predsjednik BIHAMK-a, rekao je da o rezultatima treba upoznati i donositelje odluka u BiH, vlade i parlamente, a da je željeni cilj da što manje ljudi strada na cestama. Dakle, ispitana mreža se sastoji od dionica u dužini od 102 km na autocesti A1 (Jošanica - Kakanj) i magistralnoj cesti s dvjema trakama na zapadnom prilazu Sarajevu (Blažuj - Hadžići), te 262 kilometra dionica magistralne ceste M17: Metković - Sarajevo i Doboj - Sarajevo.

Najbolji rezultati su zabilježeni na 90 kilometara snimljene autoceste (potez od Bilješeva do Jošanice te od Jošanice do Bilješeva). Visokoj rizičnosti prvenstveno doprinosi veliki broj opasnih točaka, odnosno izostanak sigurnosnih elemenata što povećava mogućnost da se događaju prometne nesreće s fatalnim posljedicama.

Sanacija

Procjenjuje se da bi investicijski plan za cjelokupnu ispitanu mrežu za 20 godina smanjio broj poginulih i teže ozlijeđenih ljudi za 2000. Protumjere bi iziskivale ulaganja približno 20.868.184 KM. Predložene protumjere od kojih se očekuje maksimalni učinak su: primjena ili poboljšanje zaštitnih barijera kraj cesta, korištenje vibracijskih traka, iscrtavanje horizontalne signalizacije i postavljanje znakova (raskrižja), asfaltiranje staza duž ruba cesta i uklanjanje jasnih opasnosti pokraj prometnica. Osnovni cilj SENSoR projekta u kojem je stupanj (ne)sigurnosti cestovnih mreža označen zvjezdicama u rasponu od jedne do pet, jest izgraditi sigurniju cestovnu mrežu u regiji izradom mapa rizika koje pokazuju gdje je rizik od nesreća veliki. Dio projekta je snimanje - inspekcija karakteristika cesta radi utvrđivanja zašto rizik nastaje i donošenja plana investiranja radi utvrđivanja gdje i kako je najbolje ulagati u ceste radi smanjenja broja stradalih ljudi u nesrećama.

Vanja Bjelica Čabrilo [ Dnevni list ]

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari