Iako je Dom naroda Parlamenta FBiH u svojim zaključcima naložio da se u parlamentarnu proceduru mora uputiti zakon o izmjenama i dopunama Zakona o povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, na tomu se nije napravilo ništa, tako da vojni umirovljenici, kojima je zbog spomenutog zakona mirovina u nekim slučajevima skresana više od 50 posto, očekuju da se nakon formiranja vlasti poduzmu nužne aktivnosti, s tim da im je u konačnici na raspolaganju i Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu.
Stoga bi se već danas trebali sastati predstavnici umirovljeničkih udruga proizašlih iz HVO-a i Armije BiH, koji su, donošenjem Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju, “ugurani” u zajedničko zakonsko rješenje za sve braniteljske kategorije i kojima su zbog toga umanjene mirovine. Na zajedničkom okupljanju pokušat će, doznajemo, definirati iduće korake u borbi za povrat svojih stečenih prava.
Ne ispunjavaju se zaključci
Naime, nakon što je i Ustavni sud BiH donio odluku koja im ne ide u korist, ključno je pitanje na koji način iskoristiti preostale pravne mehanizme kako bi se dokazalo da je bilo kršenja ne samo ljudskih prava, poput prava na imovinu, već i niza drugih temeljnih prava koja proizlaze iz domaćeg zakonodavstva.
Petar Kolakušić iz Zajednice županijskih udruga vojnih umirovljenika HVO-a za naš je list izjavio kako treba sačekati proces formiranja nove vlasti u Federaciji te vidjeti hoće li biti sluha za probleme s kojima se suočava populacija koja je preko noći dovedena u status socijalne kategorije. U tom kontekstu on je podsjetio i na zaključke.
Dom naroda federalnog Parlamenta, a koji su izišli u službenom glasniku, međutim, na kojima se ništa do sada nije napravilo. Naglasivši kako se tu radilo o ignoriranju zakonodavne vlasti, Kolakušić je pojasnio kako bi se na današnjem sastanku trebalo znati nešto više o tome u kojem pravcu djelovati dalje.
Žalbe i Strasbourg
Vezano uz zaključke Doma naroda, udruge koje dolaze iz HVO-a i Armije BiH već su ranije započele na izmjenama spornog zakona uz ključni cilj, a to je promjena članka 3. ovog zakona te vraćanje svih onih oduzetih prava koja su im uskraćena u međuvremenu. U krajnjem slučaju tu je Sud u Strasbourgu, ali, tvrdi Kolakušić, još je uvijek ostalo mnogo toga za uraditi u pogledu domaćeg pravosuđa.
Svakako treba spomenuti i žalbu pred Ustavnim sudom BiH koja nije uspjela uvjeriti suce, jer se nije referirala na status umirovljenika, njihova prava iz mirovinskog, odnosno prava iz radnog odnosa. Podsjećamo, borba za povrat prava traje još od jeseni prošle godine nakon što je zbog jedinstvenog Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju došlo do smanjenja mirovina za više od 8 tisuća branitelja.
Zbog toga su predsjednik Federacije Živko Budimir te 27 hrvatskih i bošnjačkih izaslanika iz Doma naroda pokušali na Ustavnom sudu Federacije osporiti zakonsko rješenje, no njihova žalba nije urodila plodom budući da je sud odlučio kako su svi članci Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju branitelja Domovinskog rata, osim 15., u skladu s Ustavom FBiH.
