Uvlačenje SBB-a u novu parlamentarnu većinu kao i Vladu Federacije moglo bi riješiti pitanje stabilnosti Federacije BiH, ali isto tako narušiti, dugoročno gledano, ukupan politički položaj predstavnika hrvatskog naroda, odnosno HDZ-a BiH. Ta stranka doduše jeste jedan od važnijih partnera SBB-u čiji se dnevno-politički stavovi razlikuju od SDA i zbog čega se stvara dojam kako se radi o velikim neprijateljima. Međutim, kada su u pitanju krupnije stvari poput izmjena izbornog zakona, provedbe presude 'Sejdić-Finci' kao i dugoročnog pogleda na ustroj BiH, SDA i SBB preko noći vrlo lako mogu postati partneri. To su i pokazali u vrijeme dok je Europska unija forsirala priču oko provedbe presude 'Sejdić-Finci'. Navedene su stranke tada oštro i odlučno zaustavile pokušaj dva HDZ-a da se kroz izmjene Izbornog zakona uvede na jedan dan izborna jedinica s hrvatskom većinom kako bi se stvorile realne šanse da Hrvati biraju svoje predstavnike u Predsjedništvo.
Na duge staze
Kada su tako složno reagirale u problematici koja je od svih teških ustavnih tema možda i najlakša, jasno je kako bi se ponašale da se na dnevni red stave neka konkretnija rješenja poput nacionalnog veta u Vladi Federacije, novog načina izbora u Dom naroda ili pak federalnih jedinica. HDZ BiH stoga u ovom trenutku, unatoč bliskošću sa SBB-om oko određenih životnih pitanja u Federaciji, nema strateškog partnera na duge staze. Odnos s HDZ-om 1990. koji se spominjao kao mogući novi sudionik vladajuće koalicije odavno je na niskim granama, odnosno komunikacija praktično i ne postoji, osim i nekim prigodama na terenu.
Srbi i Bošnjaci imaju konsenzus
Čak što više ulazak HDZ-a 1990. više zagovara SDA kao određenu protutežu partnerstvu HDZ-a i SBB-a, međutim dugoročno gledano hladni rat dva HDZ-a u konačnici može donijeti samo štetu hrvatskom narodu, odnosno korist SDA-u i SBB-u, ali i ostalim političkim strankama iz bošnjačkog naroda. Je li vrijeme da dva HDZ-a na duge staze počnu razmišljati o obnovi prijateljstva pitanje je koje se postavlja, ali na koje nitko iz obje središnjice nema odgovora. Novi pristup Europske unije jednom će doći do točke kada će se ponovno početi priča oko ustroja BiH, a do tada je izuzetno bitno imati neku vrstu nacionalnog konsenzusa. Srbi ga, baš kao i Bošnjaci imaju, a to su također pokazali u vrijeme kada su ljuti neprijatelji SNSD i SDS zajedno branili interese RS-a u priči oko presude 'Sejdić-Finci'. Hrvati ga danas nemaju, pa iako je Hrvatski narodni sabor doživio određene pozitivne promjene unutar njega još se uvijek ne razrađuje način kako zajedničkim djelovanjem izvući što više za narod.
