Fragmenti amfora pronađeni na arheološkom nalazištu u Crvenom Grmu, mikrotoponim "gradina za brodom", predstavljaju najranije tragove grčke trgovine u BiH, priopćio je arheolog Mirko Rašić, voditelj istraživanja.
Spomenuto arheološko nalazište u općini Ljubuški nije dio dosadašnje baze podataka, tj. arheološkoga leksikona BiH, a njegov potencijal evidentiran je pronalaskom nekolicine slučajnih površinskih nalaza.
Na inicijativu Odjela za arheologiju Kulturno-sportskog centra Ljubuški provedena su probna istraživanja na manjoj površini. Preliminarni rezultati upućuju na postojanje domorodačkog naselja vangradinskog tipa, tj. niza stambenih objekata manjih dimenzija i nepravilnih oblika, pozicioniranih od vrha do podnožja brežuljka u Crvenom Grmu.
Kada je riječ o pronađenom pokretnom arheološkom materijalu, među inim, valja istaknuti ulomke amfora Korint B s Krfa, koje datiraju iz 4. i 3. stoljeća prije Krista, te ulomke keramike ranog bronačnog doba (Nečajno faza 1800. - 1400. godine prije Krista), koji predstavljaju gornji kronološki reper ovog nalazišta.
Spomenute korintske amfore na Jadranu su najstarije i najbrojnije grčke amfore. Njihova osnovna karakteristika je manje ili više zaobljeno tijelo, raširen obod i vertikalne ručice koje formiraju luk.
Amfore su se proizvodile u područjima koja stvaraju veće poljoprivredne viškove, a služe kao ambalaža u kojoj se moglo držati i prenositi tekućine (vino, ulje, mlijeko, med, vodu) suhe terete, manje plodove (masline, bademe), školjke i slično.
U tom kontekstu, navodi se u priopćenju, važno je naglasiti kako dorski Grci naseljavaju istočnu obalu Jadrana već krajem 6. stoljeća prije Krista, njihova uporišta su otoci i priobalna područja.
Poradi zemljopisnog i komunikacijskog značaja, Vid kod Metkovića, udaljen tek nekoliko kilometara od lokaliteta u Crvenom Grmu, izvjesno je predstavljao idealno trgovište i luku, no o tome nema arheološke potvrde.
Takvim interpretacijama govori u prilog značaj kasnijeg rimskog središta Narona, ali i činjenica da se spominje u antičkim izvorima već kod Pseudo Skilaka.
S obzirom na položaj pronađenih korintskih amfora, logično je razmišljati kako je autohtono stanovništvo upravo u Vidu otkupilo proizvode i ambalaže, tj. amfore pristigle s Krfa, što će uz ostale preduvjete, biti uporište i potvrda dosadašnjih interpretacija o postojanju grčkog emporija.
Pronalasci ovih fragmenata predstavljaju najranije tragove grčke trgovine u BiH te su važan čimbenik u razrješenju brojnih dvojbi.
Slični primjerci ulomaka spomenutih amfora pronađeni su na Hvaru, Klisu, Korčuli te podmorskim lokalitetima uokolo Visa i Hvara.
Arheolog Rašić napominje kako je na prostoru općine Ljubuški prije nekoliko mjeseci otkrivena i nekropola s izraženim helenističkim utjecajem, što govori u prilog vrlo ranoj i razvijenoj komunikaciji i trgovini autohtonog stanovništva s grčkim trgovcima.
Na istraživanjima su sudjelovali voditelj Mirko Rašić, arheolozi Krunoslava Oreč, Ljubo Oreč, Josip Tabak, student Tomislav Mihalj, kustos arheološke zbirke na Humcu fra. Milan Jukić te Vinko Herceg.
