Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Obvezno srednjoškolsko obrazovanje još uvijek na čekanju

ljubuski.info

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je 'Informaciju o mogućnosti uvođenja obveznog srednjoškolskog obrazovanja sa dvogodišnjim trajanjem u FBiH' koju će, s predloženim preporukama, uputiti županijskim.

U informaciji je navedeno da je u Federaciji BiH, u tri županije zakonom propisano i uvedeno obvezno srednje obrazovanje s dvogodišnjim trajanjem i to u Sarajevskoj, BPŽ-u i USŽ-u.

Međutim, ni u ovim županijama obavezno srednje obrazovanje nije zaživjelo u praksi, jer do sada nijedan učenik nije stekao kvalifikaciju kroz ovaj vid obrazovanja. Zakoni nisu popraćeni odgovarajućim podzakonskim aktima, kao ni programima koji bi omogućili obrazovanje, završetak i stjecanje kvalifikacije.

Zato je potrebno u što kraćem vremenu donijeti potrebne podzakonske akte i stvoriti realne mogućnosti za učenike da upišu i završe jednu ili dvije godine obveznog srednjeg obrazovanja.

U taj proces se, osim ministarstava, moraju aktivnije uključiti i srednje škole, poslodavci, kao i institucije koje prate stanja na tržištu rada, kako bi bio obrazovan kadar koji je najnužniji.

U ostalim županijama obvezno srednjoškolsko obrazovanje s dvogodišnjim trajanjem nije uvedeno, niti propisano županijskim zakonima. Njihova namjera je da ovaj vid obrazovanja uvede u sljedećem razdoblju za što je potrebno ispuniti financijske uvjete, priopćeno je iz Federalne vlade.

Ovim je jasno dano do znanja da će se na obvezno obrazovanje u Federaciji još sačekati, s obzirom na općenito teško financijsko stanje u županijama.

EU daleko ispred BiH

Studija o uvođenju obveznog srednjoškolskog obrazovanja pod nazivom 'Obvezno srednje obrazovanje u BiH: ambijent i perspektive' inicirao je Centar civilnih inicijativa i to već 2010. godine. kako bi u kontekstu opće globalizacije, a u nedostatku prirodnih resursa uz nizak stupanj tehnološkog razvoja bh društva, potaknulo kreatore brojnih politika da razvoj novih društveno-ekonomskih odnosa temelje na znanju i kompetencijama svojih građana kao primarnom i najvećem bogatstvu Bosne i Hercegovine.

U većini zemalja obvezno školovanje traje najmanje 10 godina, odnosno dok djete ne napuni 15-16 godina starosti. Međutim u nekim zemljama, poput Luxembourga, Malte ili Velike Britanije, traje 11 godina, u Nizozemskoj 12, dok u Mađarskoj traje 13 godina, stoji u Studiji CCI-ja.

Sustavi obrazovanja su generalno jednaki za svu djecu do kraja niže srednje škole (što bi u komparaciji sa sustavom u BiH bio kraj osnovne škole). U 10 zemalja EU obvezno obrazovanje je osigurano kroz jednu školu, bez prelaska u drugu školu (tj. bez postojanja osnovne i srednje škole) i to u Turskoj do 14 godina, u Češkoj, Portugalu, Sloveniji i Slovačkoj do 15 godina i u Nordijskim zemljama i Estoniji do 16 godina starosti.

U nekim zemljama, roditelji moraju izabrati, ili u suprotnom, školsko osoblje definira smjer školovanja na početku niže srednje škole. Prema starosti djece to je period kada djeca pune 10 godina u Njemačkoj i Austriji, 11-12 u Nizozemskoj i 12 u Luxembourugu.

U Češkoj Republici, Latviji, Mađarskoj i Slovačkoj obvezno školovanje je organizirano kroz kontinuiran sustav bez prelaska u drugu školu ili program do 14-15 godina starosti djeteta. U Nizozemskoj i Italiji učenici do 18. godine ne mogu napustiti školovanje dok ne dobiju diplomu o osnovnoj obrazovnoj razini. Ova mjera, koja je donesena 2007. godine, zamjenska je mjera za vanredno obvezno školovanje.

No, ono što je posebno važno i što bi trebalo biti upozorenje za BiH je činjenica da je čak 78% mladih ljudi u zemljama Europske unije završilo višu srednju školu.

U Češkoj, Poljskoj, Sloveniji i Slovačkoj ovaj omjer dostiže i 90%. Samo su Malta, Portugal, Island i Turska zabilježile ovaj indikator manji od 60% (s tim da dvije potonje države i nisu članice EU).
Međutim, važno je dodati da većina mladih ljudi u Europi ima barem diplomu više srednje škole.

U BiH to izgleda ovako

Neto stopa upisa u srednje obrazovanje iznosi 76,2%, a tek 54% učenika završi srednju školu u redovitom roku. Neto generacijska stopa upisa na fakultet iznosi svega 24%. Prema Analizi položaja mladih i omladinskog sektora u BiH (Komisija za koordinaciju pitanja mladih u BiH/GTZ, 2008), Bosna i Hercegovina ima oko 42% stanovništva s niskim stupnjem obrazovanja ili bez završene osnovne škole. Naročito je zabrinjavajući podatak da 31% mladih od 15-24 godine imaju završenu samo osnovnu školu.

Vera Soldo | Republika

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari