Još nitko nije preuzeo odgovornost za "sramežljivo" lijepljenje naljepnica protiv člana Predsjedništva BiH i predsjednika HDZ-a BiH dr. Dragana Čovića na području Širokog Brijega. Ako ne uzmemo u obzir oštećenje državne imovine, poput prometnih znakova, iskazivanje neodobravanja i nezadovoljstva radom nekog političkog dužnosnika dio je demokratskog djelovanja svakog suvremenog društva. No, kada u Širokom Brijegu, tradicionalnoj uzdanici najjače hrvatske stranke u BiH, polijepe naljepnice s prekriženim Čovićevim likom - to onda postaje fenomen za analizu ali i prvoklasna dnevna vijest koja bi, možda, mogla biti i najava nekih promjena.
'Sportska priča'
Naljepnice dimenzije oko 10x5 centimetara jedva da su primjetne prolaznicima, no ipak su značajna poruka. Tko je odgovoran za ljepljenje i što bi to moglo značiti, svatko želi neslužbeno govoriti, a službeno - malo teže. Ali, svi dijele mišljenje da je sve usko povezano sa sportom.
U Širokom Brijegu 'aniČovićeve' naljepnice osvanule su dan prije nogometne utakmice između NK Široki Brijeg i HŠK Zrinjski. Dobri poznavatelji nogometnih prilika kažu da je hrvatski član Predsjedništva i predsjednik HDZ-a BiH više naklonjen mostarskom nego širokobriješkom nogometnom klubu, vjerojatno aludirajući na dotacije kojima se podržava njihovo sportsko djelovanje.
Ali, širokobriješki kuloari, u ovoj 'sportskoj priči', a gdje sporta ima vrlo malo ili tek u tragovima, imaju i drugu teoriju. Po toj priči, Čoviću se zamjera indolentnost i oko slučaja generala Zlatana Mije Jelića, bivšeg predsjednika UO NK Široki Brijeg.
On se zbog tjeralice raspisane od strane Tužiteljstva BiH, a zbog optužbi za ratne zločine na području Mostara i to po osnovu zapovjedne odgovornosti, u vrijeme kada je bio zapovjednik Vojne policije HVO-a, sada trenutno nalazi na području Zagreba. Jelić je već kazao da se ne osjeća krivim i želi da se predmet vodi u Zagrebu.
Zašto?
Ovo je vrlo osjetljiva tema kojoj je dodatno usijanje dao i nedavni intervju hrvatskog generala Pavla Miljavca u magazinu Globus, gdje on kaže da ga vlasti iz BiH terete za ratne zločine, što on naziva neprihvatljivim i suludim.
"Od optužnica iz Srbije još su opasnije optužnice iz Sarajeva protiv pripadnika HV-a i HVO-a. Ima ih više od 900. Na njima sam i ja i još pet-šest hrvatskih generala", kazao je Miljavac za Globus. Već prije, mediji u Hrvatskoj pisali su kako Miljavac nepotrebno diže tenzije, ali sada se njegove riječi doživljavaju ozbiljnije.
Ukoliko se prisjetimo nedavnog istupa u javnosti generala HVO-a Željka Šiljega kada otvoreno i donekle ishitreno kaže da se "osniva vlada Herceg-Bosne u progonstvu", to dovoljno pokazuje koliko je nezadovoljstvo postupcima aktualnog hrvatskog vodstva i predstavnika Hrvata u institucijama zakonodavne i izvršne vlasti.
Javna je tajna da, pored generala Jelića, zbog mogućih optužnica ili tjeralica od prelaska bh. granice zaziru ili potpuno izbjegavaju i generali Miljenko Mića Lasić, Željko Obradović, Željko Šiljeg, a nije svejedno ni Stanku Sopti, Antunu Luburiću, Ljubi Ćesiću Rojsu i mnogim drugima.
Što se obećalo - obećalo, ali snimke se premotavaju
Nakon svega, razumljivo je nezadovoljsto jer službena hrvatska politika u BiH nije učinila sve kako bi zaštitila Domovinski rat u BiH, kao i zapovjednike HVO-a od progona koji se sada nalaze u tzv. egzilu, već je imala druge prioritete financijskih naravi.
U ovom kontekstu iz naftalina se izvlače i premotavaju snimke predizbornih obećanja predsjednika Čovića o europskom putu BiH, trećem entitetu, kanalu na hrvatskom jeziku, Hrvatu kao ministru branitelja u F BiH, zaštiti pripadnika HVO-a i izjednačavanju prava s pripadnicima HV-a, postali samo isprazna obećanja jer nijedno od istih još uvijek nije ispunjeno.
Upravo zato mnogi Širokobriježani su stava da je to razlog lijepljenja "antiČovićevih" naljepnica i smatraju ga znakovitim nezadovoljstva u Gradu Širokom Brijegu, jedinom gradu s uvjerljivo većinskim hrvatskim stanovništvom.
