Bosna i Hercegovina ne zaostaje za Europom, barem što se tiče prirodnog prirasta stanovništva. Traje to već desetljećima. Tako se od 2012. godine povećava negativni prirodni prirast u BiH za oko tisuću osoba svake godine.
Manje beba u oba entiteta
Republika Srpska u relativnom pogledu gubi najviše stanovnika godišnje i u proteklih 14 godina izgubila je oko 46.000 stanovnika ili 3500 na godišnjoj razini po osnovi prirodne depopulacije. A dodatni problem za RS je taj što se negativni trend povećava pa je tako u protekloj godini RS "prirodnim putem" izgubio 5700 stanovnika.
Federacija BiH je također u minusu i svake godine u prosjeku ima 2100 stanovnika manje. To znači da cijela BiH godišnje gubi oko 7800 stanovnika, što je ipak nešto manje loš rezultat u usporedbi s najbližim susjedima - Srbijom i Hrvatskom.
Zanimljivo je kako se u nekim mjesecima tijekom godine u BiH rađa više beba nego što umire stanovnika. Tako je u prošloj godini negativan prirodni prirast u Federaciji BiH bio u svim mjesecima osim u kolovozu, rujnu i listopadu. Naime, u tim mjesecima je vitalni indeks bio veći od 100, najrodniji mjesec je kolovoz, kada su rođene 1922 bebe, a umrlo je 1589 osoba. Dakle, Federacija je u tom mjesecu bila u plusu za 333 osobe, a vitalni indeks iznosio je zavidnih 121.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u studenom je Federacija bila na nuli, praktično je jednak broj umrlih i rođenih. Prosjek popravljaju pojedine županije, koje uglavnom tijekom cijele godine imaju pozitivan prirodni prirast. To su u studenom bile Tuzlanska, Sarajevska i Zeničko-dobojska županija.
Hrvatske županije u minusu Već godinama negativni prirodni prirast imaju županije s većinski hrvatskim pukom. Tako je bilo i u studenom prošle godine. Najcrnji scenarij, barem što se tiče nataliteta, očekuje Posavce, gdje su na jedno rođeno dijete umrle četiri osobe. U Hercegbosanskoj županiji stanje je također katastrofalno, tamo je umrlo skoro dvostruko više osoba nego što je rođeno djece. Loša, ali nešto bolja situacija je u Srednjobosanskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačoj županiji, gdje također živi dosta Hrvata.
Vojni biskup mons. Tomo Vukšić upozorio je kako je demografsko urušavanje Hrvata katolika započelo još u vrijeme Osmanskoga Carstva kada su s 85 posto katoličke populacije 1450. u 1879. spali na 18,08 posto, s tim da danas Hrvati katolici čine između 13 i 15 posto BiH.
Kako tvrde demografi, najčešće se radi o ekonomskim razlozima, postoji razlog pokušajem približavanja Europi i svijetu, žene pokušavaju ostvariti sebe u poslovnom svijetu pa stoga kasno ulaze u bračnu zajednicu i nerijetko se događa da i poslodavac može utjecati na status te žene.
Prema njihovim navodima, zbog velikog broja privatnih klinika, nije moguće napraviti jedinstveni registar o broju abortusa, ali broj registriranih u javnim klinikama iznosi oko 2000 godišnje. No to je samo jedan od uzroka katastrofalne demografije.
