Bariša Čolak, visoki dužnosnik HDZ-a BiH, zamjenik predsjedavajućeg državnog Doma naroda te voditelj Odjela za ustavno-pravna pitanja Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora govori o očekivanjima od iduće godine, izazovima koji stoje pred BiH, kao i problematikama koje traže hitno rješavanje. Tu ponajprije misli na izborno zakonodavstvo, kazavši kako postoji neka šansa da se ovo pitanje završi do objavljivanja izbora. No, upozorio je kako je jasno da ne postoji spremnost bošnjačkih političkih elita da konačno priznaju principe legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti, a o čemu jasno govore odluke Ustavnog suda BiH, ali i rezolucije Europskog parlamenta. Upravo je ta nespremnost i ključni problem.
S obzirom na brojne izazove koji se nalaze pred BiH u godini koja je pred nama, a uzimajući u obzir nagomilane probleme koje nismo uspjeli riješiti, kakva su vaša očekivanja kada je riječ o ukupnoj političkoj situaciji?
Teško je bilo što na sigurno predvidjeti kada je u pitanju BiH. Ja želim, odnosno želio bih vjerovati da će 2018. godina biti mnogo bolja nego protekla. No, znate da je 2018. godina izborna i da će sigurno, nažalost, doći do povećanja tenzija. To je već krenulo zadnjih pola godine, već imamo neku vrstu predizborne kampanje. No, treba se nadati da bi u 2018. trebali riješiti neka značajna pitanja za BiH poput aktiviranja Akcijskog plana za NATO (MAP), a treba se nadati i statusu kandidata, iako tu više zaista ne možemo biti sigurni s obzirom na to da su u ovo vrijeme tenzije jako dignute i da je kampanja krenula. Također još uvijek nismo načisto što će biti s izmjenama Izbornog zakona. Tako da je izazova mnogo te je prognoziranje jako teško.
Nažalost propuštena je prilika u 2017. godini da se napokon riješi problematika izbornog zakonodavstva kojim bi se omogućilo legitimno predstavljanje. S obzirom na stavove koje smo mogli čuti postoji li optimizam da bi se iskorak ipak mogao napraviti?
To je jako loše-mislim da smo ovo pitanje trebali riješiti u 2017. godini. Jer izborne godine nisu preporučljive za promjene izbornog zakonodavstva. Međutim, bez obzira na to još uvijek postoji neka nada i šansa da to napravimo do objavljivanja izbora. Iako, mi još uvijek nismo napravili značajan iskorak i svjedoci ste što se dogodilo na zadnjem zasjedanju Zastupničkog doma. Jednostavno, teško je bilo što predvidjeti. No, stvari su vrlo jasno-postoje snage u BiH koje pošto-poto žele zadržati status quo bez obzira na to kažu odluke Ustavnog suda, ne jedna, već dvije, odnosno tri. Tu mislim da odluku koja govori o konstitutivnosti, a tu je i Mostar, tu su i odluke Ustavnog suda koje su zapravo odgovorile na pitanje navodne povrede vitalnog interesa bošnjačkog naroda kao i stavljanja izvan snage pojedinih odredbi koje su proglašene neustavnim.
Ono što u posljednje vrijeme vidimo na djelu ne daje nam previše nade za optimizam s obzirom na činjenicu da su svoje prijedloge uputile i druge stranke, SDA, SDP i DF koje zapravo nemaju nikakve veze s provedbom odluke Ustavnog suda. To je zaista zabrinjavajuće. Ali, postoji neko vrijeme gdje se te stvari mogu riješiti, a hoće li biti dovoljno političke volje i spremnosti teško je predvidjeti. Mi naprosto inzistiramo na poštovanju odluke Ustavnog suda i na tomu ćemo do kraja ustrajati. To je sigurno.
Postoji li zapravo spremnost bošnjačkih elita da priznaju princip legitimnog predstavljanja, odnosno da priznaju konstitutivnost? Dojam je kako te elite bježe od ovih načela.
To je glavni problem, oni bježe od spoznaje da je legitimno predstavljanje nešto što spašava ovu državu. U krajnjem slučaju o tomu vrlo jasno govori Ustavni sud u odluci 23/14, ali i u odluci 3/17. To je nešto što bi bio prvi korak i nešto preko čega mi ne možemo prijeći i to bi konačno trebali shvatiti svi u ovoj državi, a posebice bošnjačka politička elita, odnosno predstavnici bošnjačkih stranaka. Nažalost, to se još uvijek nije dogodilo jer se na svaki mogući način želi izbjeći legitimno zastupanje, legitimno predstavljanje. Navedeni principi nisu samo ponovljeni u odlukama Ustavnog suda. Znate da je u barem dvije rezolucije Europski parlament vrlo jasno govorio o načelnima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavljanja kao i supsidijarnosti. Ali znate što se dogodilo nakon zadnje rezolucije Europskog parlamenta u Zastupničkom domu federalnog Parlamenta. Također, podsjećamo kako su se lideri političkih stranaka barem dva puta-2012. godine u Mostaru i 2013. godine u Bruxellesu obvezali se na načelo legitimnog izbora, odnosno obvezali su se da jedan narod više neće drugom birati političke predstavnike.
No, nema realizacije?
Kada treba ovu temu realizirati, nastoji se to pod svaku cijenu izbjeći. Nastoji se ova država pretvoriti u građansku državu što jednostavno nije moguće. Mislim da svi koji se najviše kunu u ovu državu i kažu kako je štite i neizmjerno vole i izgrađuju, na takav način po mojem dubokom uvjerenju samo je razgrađuju.
Nedavno je najavljeno kako će na Domu naroda Parlamentarne skupštine biti tematska sjednica koja se tiče procesuiranja predmeta ratnih zločina. O čemu se tu radi?
Mi ćemo ozbiljno pristupiti toj problematici. Treba na jedan kvalitetan način pripremiti tu sjednicu te moramo raspolagati sa svim podacima. Jer činjenica je da je bilo previše tog selektivnog pristupa, kako u primjeni zakonodavstva-misleći na različite kaznene zakone, tako i selektivnog pristupa prema stradalima kao i prema onima koji su počinili ratne zločine. Događalo se svega što nije dobro i postoji ogroman prostor da se te stvari poprave. Na kraju da naše pravosuđe ima jednak pristup prema svakoj žrtvi i jednak pristup prema svakom počinitelju. To je ono na čemu mi inzistiramo. Jer, kao što znate, velik je broj počinjenih zločina, evo uzet ćemo civile gdje su žrtve Hrvati, a koji nažalost nisu uopće procesuirani. Ako pogledate samo što je s tim zapovjednim kadrom kada je u pitanju HVO, a na drugoj strani Armija zaista tu postoje ogromni nesrazmjeri. Mislim da treba vidjeti kako i na koji način te stvari dovesti u jedan normalan odnos. Svaki zločin, bez obzira tko ga je počinio treba tretirati jednako. Isto tako i svakog počinitelja treba tretirati jednako.
Svjedoci smo situacije na federalnom Parlamentu u kojem su hrvatski zastupnici jasno rekli ne pokušajima osporavanja prefiksa hrvatski u nazivima poduzeća. Znamo s druge strane da unatoč političkim strankama kod Bošnjaka, postoji jedna njihova koalicija kada je riječ o ovim stvarima. Kako gledate na to?
Nekoliko puta se to događa. Sjetimo se samo one famozne rezolucije koja je išla izravno protiv Europskog parlamenta. Tada ste vidjeli jedno jedinstvo bošnjačkih stranaka. Evo sada to je vidljivo i u ovom pitanju. Pored svih problema, to su sve stvari koje ne doprinose da ova država i društvo idu naprijed. Konačno se moramo međusobno priznati i uvažavati. Principi konstitutivnosti, ravnopravnosti i legitimnog predstavljanja jednostavno moraju zaživjeti u ovoj državi kako bi krenuli naprijed. Sve drugo, uvjeren sam, su retrogradne stvari i potezi koji ne vode ničemu, odnosno vode daljnjem usložnjavanju ionako složene političke situacije u BiH. A to sigurno ne doprinosi našem napretku na europskom putu.
