Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Svehrvatska koalicija ne želi HDZ BiH

Predsjednik HSP-a BiH (Đapić - dr. Jurišić) Zvonko Jurišić uputit će u drugoj polovici listopada pozive predsjednicima HDZ-a 1990. i HSS-NHI-ja za održavanjem prvog zajedničkog sastanka posvećenog formiranju svehrvatske koalicije, potvrđeno je nakon jučerašnje sjednice Glavnog stana ove stranke. Objasnivši kako plan stvaranja svehrvatske koalicije još uvijek nije realiziran zbog činjenice da treba sačekati izbor novog vodstva u ove dvije stranke, tajnik Glavnog stana HSP-a Željko Asić za Dnevni list je potvrdio kako je sada potpuno sigurno da će svehrvatska koalicija imati jednog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva. Ovakav potez zasigurno ide u prilog zahtjevima mnogih da na predstojećim općim izborima ne smije doći do rasipanja hrvatskih glasova.

Tko se sjeća Kreševske deklaracije?

No, svehrvatska koalicija će, potvrdio je Asić, pored činjenice da ne želi u svojim redovima HDZ BiH, upravo ovoj stranci ponuditi da se za hrvatskog člana Predsjedništva kandidira nestranačka osoba, iz javnog ili gospodarskog života. On bi tada imao i najveće šanse za osvajanje mandata, no Asić kaže da će u slučaju da HDZ BiH odbije ovu ponudu, koalicija koju će činiti sve hrvatske stranke osim HDZ-a BiH, ići sa svojim kandidatom, kako je ranije i planirano. S druge strane, značaj okupljanja hrvatskih stranaka treba gledati i u kontekstu sve slabije pregovaračke pozicije hrvatskog naroda uoči razgovora o ustavnim promjenama, pa je pitanje koalicije, naglasio je Asić, u ovom trenutku suštinsko za političku scenu Hrvata u BiH. Ona će svakako biti i na tragu Kreševske deklaracije, odnosno načela od kojih ove stranke, barem tako tvrde, neće odstupiti, a glavno je ono koje glasi da dvoentitetsku podjelu BiH treba dokinuti. Naime, treba kazati kako na posljednji sastanak posvećen provedbi Kreševske deklaracije, održan u Mostaru u lipnju, jedino nisu došli predstavnici HDZ-a BiH, što je strankama okupljenim oko HSP-a i HDZ-a 1990. dalo do znanja da moraju nastaviti same.

Loše iskustvo iz prošlosti

Iako je najavio svoje povlačenje s dužnosti predsjednika HSS-NHI-ja, Ivan Krndelj misli kako stvaranje jedne koalicije predstavlja nužan korak ukoliko hrvatska politička scena zaista misli biti ujedinjenja pred ustavne promjene i nadolazeće izbore. Raspoloženje za približavanjem hrvatskih stranaka raste i u HDZ-u 1990., no prije Izbornog sabora ne bi trebalo davati bilo kakve preuranjene zaključke. Ukoliko vrh HDZ-a 1990. pristane na koaliranje, to će u konačnici značiti samo jedno - hrvatsko biračko tijelo koje je do sada na izbor imalo niz stranaka (čime su se glasovi itekako rasipali, nap. a.) sada će pred sobom imati dva jaka politička bloka. Jedan će činiti HDZ BiH, a drugi predstavnici navedenih stranaka, koji bi, kako stvari stoje, ovaj put mogli dobiti potporu i najjače bošnjačke stranke SDA.

Tihić traži partnere

Da se stvari na političkoj sceni mijenjaju svjedoče i nedavni odvojeni sastanci Sulejmana Tihića s Božom Ljubićem i Zvonkom Jurišićem. Pored aktualnih tema, neizostavno je bilo i pitanje ustavnih promjena, te su se svi složili kako bi ustavne promjene trebale biti korijenite te provedene na cijelom području BiH. Jurišić je sam nedavno potvrdio kako hrvatske stranke u reformama moraju nastupiti jedinstveno, gledajući na Tihića kao osobu koja je spremna na cjelovitu ustavnu reformu.

HSP smatra nedopustivim razgradnju BiH

Glavni stan HSP-a smatra nedopustivim politiku razgradnje Bosne i Hercegovine koju sustavno već nekoliko godina provodi predsjednik Vlade RS-a Milorad Dodik, a koja je kulminirala posljednjih dana. Posebice se to očituje u prijetnji povlačenjem svih srpskih dužnosnika iz zakonodavnih i izvršnih organa vlasti na državnoj razini, a koje bi prema Dodikovim zamislima trebalo biti trajno i konačno. “Takav scenarij već je viđen početkom agresije na BiH i nije ništa novo. Zbog toga bi Ured visokog predstavnika na čelu s Valentinom Inzkom trebao što hitnije i odlučnije djelovati, te iskoristiti bonnske ovlasti”, upozoravaju iz HSP-a

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari