Na općim izborima u listopadu ispred hrvatskog političkog korpusa nastupit će dvije snažne koalicije: ona koju predvodi najjača stranka s hrvatskim predznakom, HDZ BiH, i koalicija koju predvodi HDZ 1990, druga stranka po jačini. Obje ove stranke članice su Hrvatskog narodnog sabora.
HDZ BiH predvodi koaliciju ukupno sedam stranaka i to HDZ BiH, HSP BiH predsjednika Stanka Primorca Ćane, HKDU Ivana Muse, HSS BiH Marija Karamatića, HDU-a Mire Grabovca Titana, HSP dr. Ante Starčević Milijana Nakića i HSS Stjepan Radić Ante Lozančića. Ovu tzv. Čovićevu koaliciju zajedno s njegovim HDZ-om BiH tvori ukupno sedam od 13 stanaka članica HNS-a, što je ipak znak pluralizma u Hrvatskom narodnom saboru. Mora se priznati da, osim možda dvije stranke, svaka od ovih stranaka ima svoju težinu i može pridonijeti pobjedi HDZ-a.
U ovoj koaliciji se dogodilo ono što nitko nije mogao ikada očekivati - nakon dugogodišnjih i stalnih političkih sukoba, potom tzv. platforme, HSP BiH Stanka Primorca Ćane u koaliciji je s HDZ-om BiH. Vrijeme će pokazati razloge i težinu tog, jednog od najneočekivanijih, političkih 'dealova'.
Nešto duži niz stranaka u 'svojoj' koaliciji ima HDZ 1990 što je jasan znak ozbiljnih priprema za izbore. Dok već spomenuta koalicija HDZ-a BiH još nema službenog imena kojim će biti prepoznatljiva u predizbornom i izbornom vremenu, 'Devedesetkina' koalicija nazvana je 'Hrvatsko zajedništvo' i čini je 10 stranaka: HDZ 1990 predsjednika Ilije Cvitnovića, HKDU-a-HRAST predsjednika Pere Barbarića Pepija, Hrvatske nezavisna liste dr. Josipa Perića, Hrvatske liste za Livno Jakova Perkovića, HSP-a BiH Nikole Raguža, Autohtonog HSP-a BiH predsjednika Mile Cigića, Ujedinjeni HSP prof. Miljenka Miloša, Hrvatskog bloka Franciska Brdarića, Kupreške neovisne liste Stipe Ćurkovića i Demokratske obiteljske stranke predsjednika Marka Bagarića.
Ono što ovu koaliciju čini posebnom je da, uz stranke članice HNS-a značajno sudjelovanje imaju i hrvatske stranke koje nisu članice HNS-a.
'Hrvatsko zajedništvo' angažiralo je i Zdravka Nikića, netom umirovljenog pomoćnika direktora Federalne novinske agencije (FENA) kao voditelja Informativno-promidžbenog ureda. Podsjetimo, nakon što se Pero Nikić, nekadašnji glasnogovornik HDZ 1990, ipak odlučio za pokretanje privatnog, obiteljskog biznisa, ova stranka i nije imala osobu zaduženu za odnose s javnošću.
Zanimljiv je i pristup profesora Miljenka Miloša iz U HSP-a koji je sve donedavno bio u nizu lanca koalicijskih partera HDZ-a BiH.
Dva tabora
Dok 'tabor Čovićevih' za sada dobrim dijelom ignorira koaliciju 'Hrvatsko zajedništvo' i isključivo ponavlja da "jedan narod drugom ne bira predstavnike", ali i da u vlasti trebaju biti legitimni hrvatski predstavnici, poruke očito upućene bošnjačkim strankama, "Devedesetkin tabor" od početka je krenuo vrlo oštro prema svojim suparnicima.
Jasno je da će Hrvatsko zajedništvo pokušati profitirati na tolikim pogreškama i neispunjenim obećanjima HDZ-a BiH, ali jasno je i da će ih druga strana nastojati povezivati s bošnjačkim strankama s kojima, usput budi rečeno, ovi prvi tvore vlast, što je običnom promatraču teško shvatiti.
Očito je da će svemu značajnu ulogu imati i susjedna Republika Hrvatska, odnosno 'sestrinska stranka' te zemlje, no pitanje je koliko će predsjedniku HDZ-a BiH koristiti privatna i politička prijateljstva s predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom kao i predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem, trajno agresivno 'raspoloženim' prema Hrvatskoj.
Tko će glasovati?
Mnogi poznavatelji političkih prilika ne dvoje da će obje koalicije imati jako ozbiljan problem pri listopadskim izborima. Naime, podsjećamo na nedavne riječi mons. Mate Uzinića, biskupa dubrovačkog, koji je tijekom propovijedi u župnoj crkvi Svete Obitelji na Kupresu posebno naglasio:
Samo za prošlu godinu možemo kazati da se broj katolika u BiH smanjio za 13.650. Čak 2.279 je manje rođenih, a 11.371 iseljenih, a što znači da vas katolika sada u BiH živi tek 376.591
.
Ova brojka je daleko manja od 497.883 Hrvata koliko ih, po posljednjem popisu iz 2013. godine, živi u FBiH, dok u Rs-u živi od prijeratnih 220.000 danas živi tek oko 8.000 Hrvata.
Ukoliko su crkvene brojke točne, a najvjerojatnije i jesu jer župe vode vrlo preciznu evidenciju, postavlja se pitanje tko će glasati na listopadskim izborima.
Ukoliko se uzme u obzir da je do 80% posto starije od 18 godina, što će reći da imaju pravo glasanja, na birališta bi trebalo izaći nešto više od 301 tisuću Hrvata. Naravno, ukoliko izlaznost bude 100% što je potpuno nerealno očekivati. Čak što više, Hrvati već godinama izbjegavaju glasačke kutije i na birališta ih izlazi polovica ili manje od polovice hrvatskih birača. Ako i ovaj put bude tako - to će biti jasna poruka vodećim hrvatskim strankama potrebnosti reforme iz temelja.
Međutim, ne treba zanemariti ni tradicionalno disciplinirane glasače HDZ-a BiH, savez sa Miloradom Dodikom pa vjerojatno i nešto srpskih glasova iz Federacije kao protuuslugu za hrvatske u RS-u, a i dopisne glasače.
Jedina promjena mogla bi se dogoditi animiranjem uspavanih glasača. Pitanje je - čime animirati svojevrsnu glasačku elitu kojoj je, izgleda, vrlo dobro jasno kako kotira politička zbilja u BiH.
Tko će voditi kampanje?
Tko će voditi kampanje ove dvije koalicije još uvijek se čuva u tajnosti. Kampanju HDZ-a BiH u brojnim izbornim ciklusima vodio je prekaljeni stručnjak polju PR-a, Zoran Tomić, danas rektor Sveučilišta u Mostaru.
S obzirom na njegovu dužnost na Sveučilištu koje bi trebalo biti neovisna i nepristrana, javna, obrazovna, visokoškolska institucija, profesor Tomić ne bi trebao biti uključen u jednu političku kampanju. Pitanje je hoće li to učiniti 'u rukavicama' jer svakako da je HDZ-u BiH potrebno njegovo znanje i sposobnost.
Bio Tomić angažiran javno ili tajno od HDZ-a BiH u čijem radu i na čijim klauzurama i danas aktivno sudjeluje, to bi značilo i političku involviranost što jedna javna, visokoškolska ustanova sebi ne bi smjela dopustiti.
Jedna od mogućnosti je da obje koalicije angažiraju stručnjaka sa strane, što je dodatna i vrlo skupa investicija.
Republikanci idu sami, ali nisu sami
Hrvatska republikanska stranka predsjednika Slavena Raguža, odlučili su na izbore izaći samostalno, ali ipak neće biti sami jer uživaju potporu nedavno osnovane, ali značajne udruge 'Hrvatska zvona'
Republikanci su, podsjetimo, kritički i prema, u posljednje vrijeme i nakon osvajanja srebra 'Vatrenih' na SP u nogometu, "atraktivnom" i populističkom pozivanju na jedinstvo.
Nakon što se iskreno sagledaju sve ove činjenice, pozivati na jedinstvo prije izbora (a ne nakon) nema nikakve veze s nacionalnim interesima, nego isključivo s partijskim interesima pojedinaca koji su monopolizirali društvo u kojem živimo… Vaše pozivanje na "jedinstvo" nije ništa drugo nego poziv na nastavak mentalno-komunističkog jednoumlja, osobito nakon što ste sve one koji su protratili 4 godine legitimnog mandata nagradili vodećim mjestima na "jedinstvenim" listama
, nedavna je reakcija iz HRS-a.
Republikanci bi, stoga, mogli ozbiljno pomrsiti račune objema koalicijama.
