Pravu konfuziju u javnosti izazvala je najava striktnog oporezivanja svih prihoda iz inozemstva, a najviše negativnih reakcija dolazi od osoba koje kao freelanceri, što znači bez ugovora o radu, ostvaruju prihode izvan BiH te od građana koji preživljavaju zahvaljujući dotacijama od rođaka iz inozemstva.
Milijunska je bosanskohercegovačka dijaspora i mnogi od iseljenika održavaju tijesne veze s domovinom, pa i kada je u pitanju financijska potpora rodbini. Dijaspora je u BiH tijekom prošle godine poslala 2,6 milijardi maraka i taj iznos konstantno raste. Samo u posljednjih pet godina iznos doznaka koje iz inozemstva stižu u BiH povećao se za gotovo pola milijarde KM, budući da je zabilježeni iznos doznaka u 2012. godini bio 2,1 milijardu KM. Koliki je značaj ovih novčanih sredstava za državu, govori podatak da je udjel doznaka iz dijaspore u ukupnom BDP-u BiH 8,67 posto, a da je protekle godine vrijednost ovih doznaka bila višestruko veća od iznosa izravnih stranih ulaganja u BiH.
Naravno, taj novac, kao i onaj koji je došao iz istih izvora, ali neformalnim kanalima, odnosno izravno u gotovini, korisnici u BiH nisu usmjeravali u investicije, već u preživljavanje. I zato je najava oporezivanja dočekana "na nož". Međutim, iako je Porezna uprava FBiH pozvala građane koji ostvaruju prihod iz inozemstva, između ostalog i po osnovi dara u novcu, oporezivanje ove vrste prihoda je propisano županijskim zakonima o porezu na promet nekretnina i porezu na nasljeđe i dar. To znači da će i oporezivanje tog novca ovisiti o tome u kojoj županiji korisnik živi. Porezne stope i granice do kojih se ne plaća porez treba provjeriti u lokalnim uredima Porezne uprave FBiH. Skoro je pa sigurno da će poziv Porezne uprave i najava sankcioniranja svih koji ne prijave prihode iz inozemstva rezultirati prebacivanjem većeg dijela ovih transakcija iz formalnih u one neformalne, neki bi rekli, tradicionalne kanale.
Prijava prihoda
Najjednostavnije kazano, povećat će se broj onih koji će novac dostavljati ili slati fizički, bilo preko prijatelja koji dolaze u BiH ili preko kuverti koje se uz malu proviziju vozačima autobusa prosljeđuju i danas. Što se freelancera tiče, oni su već najavili osnivanje udruge i pravnu borbu za svoj status. Neki spominju i mogućnost masovnog odlaska iz BiH, a pogotovo se to odnosi na programere, informatičare i druga deficitarna zanimanja. Zanimljivo će biti vidjeti i kakve je rezultate dao javni poziv Porezne uprave za prijavu ovakve vrste prihoda. Rok je istekao i sad je na potezu porezna vlast, ali i ona politička kojoj bi se pogrešan tajming za inzistiranje na poreznoj stezi mogao obiti o glavu.
