Ova stranica je arhivirana.

Na stranici se nalazi skoro 40.000 pohranjenih članaka od 2003. zaključno s 31.12.2024. godine i novi se, ovdje, neće dodavati. Komentari su onemogućeni. Na ovaj način želimo omogućiti pretragu starih članaka a, ujedno, smanjiti opterećenje aktivne stranice.

Aktivnu stranicu sa sadržajima od 1.1.2025. možete pronaći na ljubuski.net.

Bošnjački intelektualci o nužnosti pomicanja Koridora 5C na istok

Izgradnja koridora 5-C predstavlja prvorazredno državno i strateško pitanje, odnosno razvojni projekt i resurs s ozbiljnim implikacijama na budućnost i prosperitet svih naroda i građana Bosne i Hercegovine, istaknuto je danas u Sarajevu na tribini Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) o temi "Državni i privatni interesi Koridor 5-C i luka Neum - šanse i zablude".

O pitanjima i dilemama koje se vežu za koridor 5-C govorili su uvodničari - predsjednik Pomorskog društva BiH prof. Bakir Tanović, kao i prof. dr. Munir Jahić, prof. dr. Ibrahim Bušatlija, dr. Enes Ramović i dipl. ing. Ševal Kovačević.

Istaknuli su kako pri elaboriranju spomenutih pitanja treba imati u vidu da je Bosna i Hercegovina i pomorska zemlja te da u tom kontekstu treba afirmirati pitanje bh. akvatorija izgradnje luke u Neumu u kojem bi ujedno trebala biti i točka konekcije, odnosno završetak koridora 5-C. Sve druge opcije, kojima se ignoriraju potencijali bh. teritorijalnih voda i mogućnosti pristupa naše zemlje međunarodnim vodama, zapravo su dezintegracijski projekti koji vode zatvaranju i marginalizaciji Bosne i Hercegovine, ocjena je uvodničara skupa.

Uvodničari, istovremeno, preferiraju trasu koja bi iz pravca Salakovca - ulaza u Bijelo polje bila orijentirana ka Podveležju i zaobilazeći Blagaj, preko Dubravske visoravni osiguravala komunikaciju s Neumom.

Napominju kako bi "skretanje" koridora na zapad ugrozilo državni interes, a od jugoistočne Hercegovine napravilo "balkansku Saharu".

Na tribini su aktualizirana i druga pitanja koja se tiču redefiniranja prostornog plana, nadležnosti u tom pogledu, te izgradnje mosta Komarna - Pelješac i Jadransko-jonske magistrale. Stav sudionika skupa je kako se odluke o ovako ključnim pitanjima moraju donositi u institucijama, te da pritom treba uvažavati i druge dimenzije - neophodnost zaštite i očuvanja povijesnog i kulturnog naslijeđa, kao i potrebe lokalnog stanovništva u pogledu očuvanja poljoprivrednog zemljišta.

Politika

Ljudi

Kolumne

Gospodarstvo

Šport

Priroda

Audio/Video

Posljednji komentari