Smatram da je prisustvo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića obilježavanju neustavnog Dana RS-a 9. siječnja u Banja Luci zapravo dio dugogodišnjeg saveza s Miloradom Dodikom, liderom SNSD-a i aktualnim predsjedateljem Predsjedništva BiH.
Činjenica postojanja tog saveza te sudjelovanja na proslavi Dana RS-a uz potpuno ignoriranje sudbine Hrvata u tom entitetu, kako u ratnim, tako i u poslijeratnim vremenima, na jednoj, te sudjelovanja na jednoj neustavnoj proslavi na drugog strani, još su jedan dokaz da politika koju vodi Čović i HDZ BiH pod njegovim vodstvom nema veze s interesima bh. Hrvata, a kamoli s borbom za ravnopravnost Hrvata u BiH u nekom smislu koji podrazumijeva vladavinu prava, već je vođen konceptom vladavine 'konstitutivnih stranaka' te baziran na disfunkcionalnoj državi BiH, koja upravo jedina omogućuje takvu vladavinu.
Politika zagrebačkih elita prema BiH, nažalost, kako bh. Hrvata i BiH, tako i EU-a, ostaje zarobljena etnonationalnim pogledom na BiH, pa samim tim ne može razlikovati interese bh. Hrvata i politike konstitutivne hrvatske stranke i njenog vodstva. Ako bi se premijer Hrvatske Andrej Planković i HDZ Hrvatske jasno ogradili od Čovića zbog tog čina, učinili bi veliku uslugu bh. Hrvatima. No, plašim se da upravo zbog spomenute ideološke zarobljenosti politike Hrvatske prema BiH, takvu jednu, prijeko potrebnu diferencijaciju politike Hrvatske prema BiH između izvornih interesa bh. Hrvata i odnosa prema pojedinačnim hrvatskim političkim akterima i stranakama u BiH, još dugo nećemo vidjeti, ocjena je njemačkog stručnjaka za politiku EU prema Balkanu Bode Webera.
