Cijenu komunalnih usluga na prostoru Federacije BiH mogla bi u skorije vrijeme odrediti regulatorna agencija, kao što, primjerice, cijenu električne energije određuje Regulatorno povjerenstvo za energiju FBiH.
Tako bi svi građani, pravna i gospodarska društva, plaćali jedinstvenu cijenu komunalnih usluga. Ovo se odnosi, prije svega, na poduzeća zadužena za vodoopskrbu koju odredi buduća specijalizirana agencija. S takvom idejom od prije nekoliko dana izišli su u javnost čelnici komunalnih poduzeća okupljeni oko Udruge poslodavaca komunalnog gospodarstva Federacije BiH.
Dugoročni izazov
U svom zaključku oni traže pokretanje aktivnosti na osnivanju regulatornoga tijela za utvrđivanje cijena komunalnih usluga u Federaciji BiH, koje bi trebalo biti specijalizirano, neovisno, stručno i neprofitabilno tijelo sa svojstvom pravne osobe, koje donosi metodologiju za utvrđivanje cijena komunalnih usluga, utvrđuje tarifne sustave komunalnih usluga i prati primjenu cijena komunalnih usluga, slično kao DERK i FERK za električnu energiju, koje je dužno štititi prava korisnika i pružatelja komunalnih usluga.
Uredba bi trebala biti sažeta s jasno definiranim odredbama koje bi se mogle primjenjivati u svim vodovodnim poduzećima u Federaciji BiH, bez obzira na vlasnika poduzeća, županiju, grad, općinu
, stoji u zaključku Udruge komunalnog gospodarstva FBiH.
Bez ulaganja
Spomenimo kako su cijelu ideju pokrenuli stručnjaci UNDP-ja kroz projekt koji nosi naziv "Regulatorni okvir za određivanje cijena usluga vodoopskrbe i kanalizacije u Bosni i Hercegovini".
Po njima, dugoročni izazov za sektor vodoopskrbe u BiH nedostatak je financijske održivosti vodovodnih poduzeća. Kapaciteti za adekvatno financijsko planiranje i upravljanje ograničeni su, a računovodstvene prakse nisu usklađene sa zahtjevima domaćeg zakonodavstva i međunarodnih profesionalnih standarda. Bez sustava upravljanja vodovodna poduzeća nisu u mogućnosti investirati u opremu, održavanje infrastrukture, razvoj ni obračunati stvarnu cijenu za usluge. Ako se institucionalne slabosti ne otklone, nastavit će se problemi s isporukom i kontrolom kvalitete vode
.
Ako se takva agencija formira, ona će, kao što je slučaj npr. u Crnoj Gori, izdavati, mijenjati i oduzimati licencije za obavljanje reguliranih komunalnih djelatnosti, odnosno javne vodoopskrbe i upravljanja komunalnim otpadnim vodama. Davat će suglasnost na prijedlog cijena, pripremati i dostavljati skupštini godišnje izvješće o aktivnostima vezanim za regulirane komunalne djelatnosti za prethodnu godinu.
Rad agencije financirao bi se iz naknade koju plaćaju komunalna poduzeća, a ta naknada određuje se za pokrivanje procijenjenih troškova agencije, a utvrđuje se posebnim aktom uz prethodnu suglasnost Vlade. Prema dostupnim podacima koje su prikupili novinari agencije Anadolija, najskuplja voda za kućanstva je u Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH, dok najjeftiniju vodu piju stanovnici Makedonije i Albanije. Ovi podaci su zanimljiviji i intrigantniji ako se ima u vidu činjenica da BiH i Hrvatska imaju najveće količine pitke vode po glavi stanovnika u regiji.
