U godinu dana, od kraja 2017. do 31. prosinca 2018., broj hrvatskih državljana s boravkom u Njemačkoj povećao se za 27.772, govore podatci koje je objavio Državni statistički zavod u Wiesbadenu. Osjetna je to razlika u odnosu prema dvije prethodne godine, odnosno 2016. i 2017., kada je taj broj iznosio 34.710 i 35.298.
Pojedini su to protumačili kako se veliki broj hrvatskih iseljenika vratio u svoju zemlju, ali stručnjaci kažu kako to nije točno.
Migracijski saldo
Kako nam pojašnjava doc. dr. sc. Tado Jurić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta, "brojke koje se plasiraju u javnost posljednjih dana nisu točne". Jurić ističe kako su one, naime, rezultat ili nepoznavanja metodologije ili namjernog krivog interpretiranja u svrhu nadolazećih europskih izbora.
Ako govorimo samo o 2018. godini, za koju se spominje pad, možemo govoriti tek o prvih šest mjeseci te godine, jer samo za njih postoje egzaktni podaci, a oni zapravo govore o povećanju od 3 posto. Točnije, u šest mjeseci u Njemačku se uselio 24.231 naš državljanin. Problem kod čitanja tablica je u tome što njemačka statistika prikazuje uvijek migracijski saldo. Dakle, uvijek se odbija dio iseljenih od dijela doseljenih pa se dobivaju navedene pogrešne brojke. U svojoj knjizi sam naveo podatke dobivene iz BAMF-a, iz kojih je vidljivo da se broj useljenih naših državljana u Njemačku od 2015. godine kreće oko 50 000 ljudi. A porast povratnika u Hrvatsku događa se jer sada u mirovinu ulaze tzv. stari gastarbajteri iz vremena 1968. - 1972. Njihova će brojka sljedećih godina još više rasti. Napominjem da se ne radi o povratku novih iseljenika, nego o umirovljeničkoj migraciji. Sigurno da postoji i dio onih koji se vraćaju zbog nerealnih očekivanja od Njemačke i pogrešne procjene vrijednosti samih sebe na tržištu rada. Ali ta brojka ne prelazi pet posto ukupnog broja iseljenih. Hrvatska je u Europsku uniju ušla 2013. godine, a od posljednje u kojoj nismo bili članica, 2012., do kraja 2018. godine u Njemačku se iselilo više od 270.000 Hrvata.
Inače, najviše naših državljana, njih 117.660, živi u saveznoj pokrajini Baden-Wuerttemberg.
O svojim iskustvima, o životu i radu baš u toj pokrajini govori nam i jedan Osječanin, koji je želio ostati anoniman.
Cijelo područje Bavarske vapi za radnicima i u ovom trenutku stotine bi ih se zaposlile bez problema, međutim osnovni je problem što nema mogućnosti stanovanja, nema stanova. Živio sam u jednosobnom stanu, koji sam pronašao igrom slučaja, a kada sam htio da se obitelj kompletira, nije bilo šanse da pronađemo veći stan, što je zapravo i bio jedan od razloga što sam se vratio. Supruga mi je inače profesorica engleskog i njemačkog, nadali smo se da će ona lakše dobiti posao u struci, ali problem je s priznavanjem diplome, koje je čak i Nijemcima komplicirano, s obzirom na to da se razlikuje od pokrajine do pokrajine. Čak i da smo prošli kroz cijeli proces nostrifikacije diplome, vrlo vjerojatno ona ne bi radila u školi, nego u nekom od otvorenih učilišta, a u međuvremenu se broj migranata koji su ih pohađali smanjio i oni su prestali zapošljavati, pa sada uzimaju samo honorarce. S takvim ugovorom nemoguće je dobiti stan, znači ako netko ima ugovor na određeno ili radi samo jedan član obitelji, nema šanse da dobije stan
, govori o svojim iskustvima u Njemačkoj ovaj Osječanin.
Problem djece
O iseljeničkom valu i našim državljanima u Njemačkoj govori i dr. sc. Adolf Polegubić iz Hrvatskog dušobrižničkog ureda, koji upozorava na djecu naših iseljenika. Danas se uopće ne govori, ili se to rijetko čini, o djeci koja su došla iz Hrvatske, 'iščupana' su odande i mnoga se teško snalaze u Njemačkoj, padaju u depresiju, popuštaju u učenju i ocjenama i slično. Roditelji puno rade, stan košta između 1000 i 1500 eura, pa se nemaju vremena toliko baviti djecom
, ističe Polegubić.
A kako navodi Jurić, djece u dobi do 16 godina je oko 50.000 u iseljeničkom valu od ulaska Hrvatske u EU, odnosno 17 posto svih odseljenih u Njemačku čine djeca.
Krešimir Ivanda, doktorand na katedri za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, također kaže kako podatke o broju iseljenih iz Njemačke treba uzeti s rezervom jer postoji mogućnost da su oni otišli na primjer u Austriju, odnosno ne znamo jesu li se oni vratili u Hrvatsku. Također, nedavno su i Velika Britanija i Nizozemska ukinule restrikcije za naše državljane te je i u te zemlje otišlo tri-četiri tisuće Hrvata.
2012. - 2018: U Njemačku iselilo 270 tisuća Hrvata
Službene su procjene da nam je broj stanovnika Republike Hrvatske pao ispod 4.100.000, međutim u statistike o iseljenima ulaze samo oni koji su odjavili svoje boravište u Hrvatskoj.
Nije sporno da je trenutno prisutan rast plaća, ali on se ne događa u dijelovima Hrvatske koji pate od iseljavanja, rast se događa u Istri ili Zagrebu, koji to mogu podnijeti, pa se i lakše nose s ovim problemom. Ostaje vidjeti je li moguće okrenuti ovaj trend jer nam stanovništvo sve više stari
, kaže Ivanda.
