Veleposlanik Europske unije u BiH Johann Sattler se na svom blogu osvrnuo na trenutačnu situaciju u kojoj se nalazi Martina Mlinarević. Tekst prenosimo u cijelosti:
Čitanje je hrana za moju dušu. Kada ulazim u knjižaru, osjećam se kao dijete u prodavnici slatkiša.
Budući da sam poprilično nov u Bosni i Hercegovini, još nisam imao vremena posjetiti lokalne knjižare, ali to svakako planiram. Zapravo se nadam da ću uskoro moći čitati savremene pisce iz BiH na njihovom jeziku, a na vrhu te liste je Martina Mlinarević.
Kada sam prvi put čuo za ovu Hercegovku, opisana mi je kao hrabra spisateljica koja je prevazišla brojne profesionalne i lične teškoće sa nevjerovatnom snagom i gracioznošću; spisateljica kojoj se dive radi njenog dovitljivog i iskrenog pisanja kojim, bez pardona, često dovodi u pitanje neke od glavnih tabua u društvu.
Napokon sam imao zadovoljstvo da se prošle sedmice upoznam sa Martinom, ali nažalost, nismo imali vremena razgovarati o ličnim književnim sklonostima ili njenoj novoj knjizi. Umjesto toga, pričala mi je o prijetnjama i najbrutalnijim napadima na nju i njenu porodicu zbog njenih uvjerenja i načina na koji je odabrala da živi svoj život.
Zaista je uznemirujuće čitati neke od prijetećih poruka i zapaljivih komentara protiv nje na društvenim medijima. Dovoljan je letimičan pogled da shvatite da se njeni napadači ne upuštaju u konstruktivan dijalog da bi dokazali da ona nije u pravu. Umjesto toga, ovi "ratnici za tastaturom" koriste najprofanije i podlije uvrede usmjerene na nju kao ženu. Što se mene tiče, to je nasilje.
Nasilje nad ženama i djevojakama je među najrasprostranjenijim i najfrapantnijim kršenjima ljudskih prava na svijetu. Na današnji dan kada obilježavamo Međunarodni dan ljudskih prava bitno je osuditi sve takve oblike nasilja - bilo da se radi o fizičkom, psihološkom, ekonomskom ili seksualnom nasilju. UN je prije nekoliko dana objavio podatke prema kojima je čak jedna trećina svih žena i djevojaka pretrpila fizičko ili seksualno nasilje u toku svog života, i koji ukazuju na to da je nasilje nad ženama jednako čest uzrok smrti i onesposobljavanja žena u reproduktivnim godinama kao i rak.
Jedna trećina! To znači da svi znamo ženu ili djevojku koja je doživjela neki oblik nasilja. Svi mi! Rasprostranjenost ovog problema je alarmantna. Polovina žena u BiH je od svoje 15. godine pretrpila neki vid nasilja. Rodno zasnovano nasilje nije "privatna stvar" i Martina je u pravu što o tome otvoreno govori.
Situacija se mora promijeniti i svi možemo na neki način dati svoj doprinos: tako što ćemo podržati ciljeve globalne kampanje "16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja" koja se završava danas na Međunarodni dan ljudskih prava; boriti se protiv štetnih stereotipa u našem svopstvenom okruženju; ili učiti djecu da poštuju svakog čovjeka i ženu. Prijavite sve slučajeve nasilja, uključujući i online zlostavljanja. Vlasti moraju istražiti takve navode i adekvatno kazniti počinioce. Mnogi od njih se ni ne kriju.
Ravnopravnost spolova i borba protiv rodno zasnovanog nasilja su i dalje visoko na listi prioriteta EU i nastavićemo raditi sa lokalnim partnerima u Bosni i Hercegovini kako bi unaprijedili zaštitu ljudskih prava. To je obaveza svih nas.
Kada sam se sreo sa Martinom, imala je veliki osmjeh i pričala je o običnim životnim zadovoljstvima, uprkos teškim temama kojih smo se dotakli. Nešto u vezi nje je bilo posebno impresivno.
Shvatio sam kasnije šta je u pitanju.
Imala je pogled pobjednice.
A to zasigurno i jeste.
Samo tvoje je ono što ti odlučiš da će biti
, iz poruke Martine Mlinarević njenoj kćerci, objavljene 10. studenog.
