Predstavnici novinarskih udruga na saslušanju pred Privremenim istražnim povjerenstvom Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama kazali su da se medijski djelatnici u državi osjećaju nesigurno i nezaštićeno, da je sve više nekažnjenih napada na novinare, kao i da je stanje u pravosuđu vrlo loše.
Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banja Luka, upozorio je kako se "napadi na novinare ne kažnjavaju efikasno, a ako i dođu na sud kazne su oslobađajuće ili neprimjereno niske".
Imam osjećaj da pravosuđe tretira novinare kao neprijatelje ove zemlje i nekoga koga treba isljeđivati, a ne da budemo partneri u zajedničkom dijelu puta ka cilju da budemo bolje društvo i da se stvari mijenjaju na bolje
, ocijenio je Vukelić.
Koga kazniti, novinara koji je slučaj istražio ili medij koji je to objavio ili onog o kome pišu
Istaknuo je i kako je ignorantski odnos prema novinarima postao drugi način izbjegavanja činjenica i zataškavanja, te primijetio kako se postavlja pitanje ko mora biti kažnjen - novinar koji je to istražio ili medij koji je to objavio ili onaj o kome pišu
.
Osjećate se kao da radite bezvrijedan posao koji nema nikakvih rezultata
, priznao je Vukelić.
Neprimjerenom smatra praksu da se vrše pritisci na novinare kako bi otkrili izvore informacije, te je podsjetio kako je to kršenje brojnih međunarodnih dokumenata. Upozorio je i na podatak iz jedne ankete prema kojoj "svaki četvrti ispitanik u Republici Srpskoj smatra da je nekad opravdano udariti novinara".
Posljedica je to činjenice da se ne sankcioniraju napadi i zato što se institucije odnose tako prema nama, ne dajući nam informacije koje tražimo. Novinari su otkrili više nego što su to učinili istražni organi, a zauzvrat nas prozivaju da smo odgovorni za to, da smo krivi za takvo stanje i protiv nas pokreću istrage - za razliku od onih koji ne rade svoj posao
, konstatirao je Vukelić.
Članovima Privremenog istražnog povjerenstva ukazao je i na činjenicu da ga "u 23 godine novinarske karijere nijednom nije nazvao tužitelj da pita o onome o čemu su pisali, iako su imali materijalne dokaze, papire, dokaze…".
Priznao je i da među novinarima u Bosni i Hercegovini "nisu svi novinari, jer ima i onih koji uzimaju mito i reketiraju ljude", te ukazao kako "to nisu novinari nego kriminalci".
Takva sorta šteti ugledu novinarstva, to su krivična djela koje treba sankcionirati i to trebaju raditi istražni organi, tužiteljstvo i sudovi
, zaključio je Vukelić.
Glavna tajnica Udruženja "BH novinari", Borka Rudić ukazala je na nekoliko problema s kojima se suočavaju novinari u praćenju rada pravosuđa, ističući na prvom mjestu kako imaju problem s pristupom informacijama u pravosudnim institucijama
.
Upozorila je i na privođenje novinara mimo odredaba ZKP-a i traženje da otkriju izvore informacija što nije ni u skladu ni sa ZKP-om, niti sa međunarodnim dokumentima
, ali i primijetila kako su učestale reakcije predstavnika pravosuđa na novinarske tekstove.
Pojedini predstavnici pravosuđa koriste svoju poziciju u pravosudnim institucijama, dakle poziciju moći, za napade na novinare, a ne koriste mehanizme kao što je pisanje demantija ili obraćanje Vijeću za tisak
, napomenula je Rudić.
Prema njezinim riječima, pojedinci ne mogu prihvatiti legitimnu kritiku, nego koriste poziciju moći, iako su to osobe koje mogu kroz javni dijalog i javne nastupe negirati to što su pisali mediji
.
Oni to ne koriste nego podižu tužbu, pa se otvorio neuobičajen proces, rekla bih moda podizanja tužbi protiv novinara od strane nosilaca pravosudnih funkcija
, rekla je Rudić.
Nekompetentnost i nesposobnost VSTV-a
Pred Privremenim istražnim povjerenstvom svjedočio je i odvjetnik Marko Dragić, koji je, prije svega, ukazao na nekompetentnost i nesposobnost Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV)
. Prema njegovom mišljenju, sunovrat pravosuđa počeo je imenovanjem sadašnjeg predsjednika i nekoliko članova VSTV-a
za koje smatra da nisu bili u stanju u najmanju ruku zadržati zatečeni pravni red
.
Sve su glasniji zahtjevi za ostavkom i smjenom predsjednika i članova VSTV-a, ali ne treba očekivati ostavke jer to neće dozvoliti njihovi politički mentori kojima vjerno služe. Zato treba promijeniti član zakona kojima se mogu smijeniti
, predložio je Dragić.
Smatra i kako, usprkos stajalištu VSTV-a na koje se referirao u većem dijelu izlaganja, parlamentarno istraživanje stanja u pravosuđu ne ugrožava pravosuđe, nego afirmira njegovu nezavisnost uvažavajući činjenicu da ona nije neograničena. Dakle, rad ove Povjerenstva je afirmacija samostalnosti i nezavisnosti pravosuđa, a ne njegova negacija
, naveo je Dragić.
Na upit članova Povjerenstva treba li zakonskim izmjenama odlučivati o tome trebaju li odvjetnici biti članovi VSTV-a, odnosno treba li ga razdvojiti na sudbeno i tužiteljsko vijeće, odgovorio je ako je sposobno da svoje djelovanje i uticaj na pravosuđe svede u zakonske okvire i postane efikasno, nema potrebe za razdvajanjem
.
Kad su odvjetnici u pitanju, zavisi od toga kako se biraju, jer je velika razlika između prijedloga i imenovanja. Ako će sve to dovesti u sukob interesa odvjetnika s obavezama VSTV-a, onda sam protiv
, rekao je Dragić.
Privremeno istražno povjerenstvo osnovao je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH sa ciljem istraživanja stanja u pravosudnim institucijama u državi, s posebnim osvrtom, kako je najavljeno, na sposobnost Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća (VSTV) da sudjeluje u procesima neophodnim na putu ka članstvu u Europskoj uniji.
Osim Damira Arnauta, koji predsjedava Komisijom, u njoj su još Zlatan Begić, Branislav Borenović, Alma Čolo, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Dragan Mektić i Mira Pekić.
Za sljedeću sjednicu Povjerenstva službe će kontaktirati nekoliko predloženih nositelja pravosudnih dužnosti, među njima i neke članove VSTV-a.
