Za hrvatske stranke prihvatljiva je samo cjelovita, a ne nikako parcijalna ustavna reforma, kojom bi se osigurala instutucionalna i stvarna ravnopravnost hrvatskog s druga dva naroda u BiH, jedan je od zaključaka predsjednika šest stranaka potpisnica Kreševske deklaracije, koji je danas održan u Mostaru, domaćin kojem je bio predsjednik HKDU-a Ivan Musa.
Nakon sastanka u Kiseljaku, ovo je drugi sastanak kreševske šestorke i prvi od potpisivanja Kreševske deklaracije kojem su nazočili predsjednici svih šest stranaka potpisnica; Dragan Čović ( HDZ BiH), Božo Ljubić ( HDZ 1990.), Zvonko Jurišić ( HSP), Ljiljana Lovrić (HSS- NHI), Ivan Musa( HKDU) i Jerko Ivanković - Lijanović ( NS RzB).
Dogovoreno je kako će se sastanci ubuduće redovito održavati svakog prvog ponedjeljka u mjesecu, a domaćin sljedećeg bit će predsjednik HDZ 1990. Božo Ljubić. Dogovoreno je i da se predstavnici kreševske šestorke sastanu s predsjednicima hrvatske države, vlade i sabora, kako bi ih upoznali sa stavovima hrvatskih stranaka oko ustavnog preuređenja BiH.
Predstavnici dva HDZ-a kako se moglo čuti u petak će se sastati s preedsjednicom HDZ i Hrvatske vlade Jadrankom Kosor, te predsjednikom Sabora Lukom Bebićem, kako bi razgovarali o posljedicama koje može imati usvajanje zakona o prebivalištu. I Čović i Ljubić upozorili su da bi zakon, ukoliko bi bio usvojen, u sadašnjoj verziji mogao rezultirati iseljavanjem jednog broja Hrvata, koji bi primjenom tog zakona izgubili određena prava, te da bi to bilo u suprotnosti sa strateškim interesom Hrvatske. Zbog toga su tražili i ishodili njegovo vraćanje iz hitne u redovitu proceduru.
Predsjednici svih šest stranaka izrazili su privrženost načelima Kreševske deklaracija prema kojima je, za Hrvate u BiH, jednako neprihvatljiva dvoentitetska, kao i unitarna BiH.
Čović opovrgao zalaganje za treći entitet
Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović opovrgnuo je novinarsku tvrdnju kako se on zalaže za treći entitet, ponovivši kako je stav njegove stranke da BiH treba biti uređena na tri razine vlasti s tim da na srednjoj rezini vlast trebaju postojati četiri federalne jedinice sa sjedištima u Sarajevu, Mostaru, Tuzli i Banja Luci.
Ljubić opovrgao da je protiv trećeg entiteta
Lider „Devedesetke“ Božo Ljubić, pak, demantirao je tvrdnju iste novinarke da je on protiv trećeg entiteta, kazavši kako je, upravo suprotno, stav njegove stranke da je Bosna i Hercegovina moguća i kao država tri multietnička entiteta, s tim da bi u tom slučaju bi Sarajevo i Brčko trebali imati status distrikata BiH. – BiH je moguća i kao država više od tri entiteta, ali nije moguća dvoentitetska, kao ni unitarna BiH, pojasnio je Ljubić.
Ljubić i Čović iznijeli su, međutim, različite stavove o tome je li ustavna reforma moguća prije izbora i bez potpore međunarodne zajednice. Čović je kazao kako je malo vjerojatno kako se „bilo što može dogovoriti prije izbora“, te da ne vjeruje da će „netko za nas to sa strane uraditi“, a posebno ne vjeruje da će „netko nešto dobro za nas uraditi“. Ljubić, pak, smatra da je moguća promjena Ustava i Izbornog ztakon do proljeća, a da tek treba vidjeti je li to i realno. – Daytonski sporazum tri je naroda doveo u dijametralno suprotne pozicije i zbog toga je neralno čekivati da ta tri naroda sami dogovore ustavne promjene. Ustavne promjene su moguće samo na način na koji je i usvojen Daytonski sporazum dakle na međunarodnoj konferenciji, koju sam ja nazvao Dayton 2., kazao je Ljubić
Lijanovićeva kandidatura dočekana smijehom
Lideri hrvatskih stranaka razgovarali su i o zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva. Jerko Lijanović kazao je kako im je predložio da on bude taj zajednički kandidat koji će pobjediti Željka Komšića - što je popraćeno smjehom predsjednika drugih staranaka - no da nije dobio podršku ostalih, te će Komšića kako je rekao, pokušati sam pobjediti.
Također nije prihvaćen ni prijedlog predsjednika HKDU-a Ivana Muse da hrvatske stranke bojkotiraju izbore za Predsjedništvo BiH.
Predsjednica HSS- NHI Ljiljana Lovrić komentirajući medijske napise o njoj kao mogućem zajedničkom kandidatu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, kazala je kako su to samo medijska nagađanja, te da ona nema takve ambiciji, niti želi prihvatiti takvu odgovornost, jer je još premlada. Kazala je i kako se njezina stranaka zalaže za prava nacionalnih manjina, kako je to određeno presudom Suda u Strazbourgu, ali da je prioritenije rješiti prava Hrvata kao konstititutivnog naroda.
Razgovori o pronalaženju zajedničkog kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva, kako je rečeno bit će nastavljeni.
Kada su u pitanju promjene Izbornog zakona BiH pet stranaka s hrvatskim predznakom (HDZ BiH, HDZ 1990, HKDU, HSP Đapić-dr. Jurišić, HSS-NHI) zalažu se za sustav zatvorenih lista, dok Narodna stranka Radom za boljitak smatra kako treba zadržati sadašnji sustav otvorenih lista, a sve stranke su za zadržavanje izbornog praga od tri posto.
Razgovaralo se i o položaju medija na hrvatskom jeziku; radija Herceg Bosne i Hercegovačke televizije. Čović je kazao kako se zna tko su osnivači i tko je dužan financirati te dvije medijske kuće, aludirajući na HDZ 1990. i HSP, koje su na vlasti u tri hercegovačke županije, te kako će on uskoro posjetiti ta dva medija, te im iznijeti prijedloge rješenja njihovog statusa. Božo Ljubić je kazao kako je uzrok problema to što bošnjački dio Vlade i Skupštine HNŽ ne želi prihvatiti da ta županija preuzme 45 posto osnivačkih prava nad Hercegovačkom televizijom, niti financiranje te televizije. - To što je Zapadnohercegovačka županija preuzela osnivački udio od 45 posto, te 15 posto udjela od Hercegbosanske županije, te što ZHŽ financira te dvije medijske kuće, nije samo zasluga gospodina Jurišića već obiju stranaka i HDZ 1990. i HSP-a, kazao je Ljubić.
Odgovarajući na Čovićeve optužbe kaza je da je, kad je riječ o radiju Herceg Bosne, ta medijska kuća u vlasništvu, 85 posto, općina, gdje je uglavnom na vlasti HDZ BiH..
Komentirajući optužnicu koju je u slučaju Eronet protiv njega podiglo tužiteljstvo Hercegovačko neretvanske županije, optužujući ga za zloporabu položaji i ovlasti u nezakonitoj privatizaciji Eroneta, Čović je kazao kako je ta optužnica samo dokaz da BiH ne funkcionira kao pravna država za što se on zalaže, da je ponosan zbog onog što je napravio dok je bio predsjednik Nadzornog odbora HPT Mostar, te da je uvjek radio po zakonu.
